Val napada ukrajinskih bespilotnih letjelica na naftne rafinerije duboko u Rusiji natjerao je Kremlj da se bori za obranu vlastitog teritorija dok istovremeno vodi rat sa svojim susjedom, izvještava Politico.
Ali napadi su također postigli nezamislivo - ostavili najveću svjetsku petrodržavu bez plina.
Cijene dizela za ruske potrošače skočile su, porasvši gotovo 10 posto samo u prošloj sedmici prema vladinim podacima. Troškovi benzina također su dostigli šestomjesečni maksimum, porasli su za više od 20 posto od početka godine kako se zaliha smanjuje, a sve više fabrika mora zatvoriti proizvodnju.
Prošle srijede dva skladišta goriva u vlasništvu ruskog energetskog diva Rosnjefta, oko 500 kilometara od granice s Ukrajinom, teško su oštetili dronovi jer se gorivo pretvorilo u dim. Više od desetak rafinerija u devet ruskih regija slično je pogođeno ove godine, a dužnosnici u Kijevu kažu da je industrija nafte i plina legitimna ratna meta.
“To je poput komarca – kad ga ne možete pronaći, ne možete ga ubiti i on se vraća iz noći u noć, pa vas iscrpljuje”, rekao je Philip Ingram, bivši britanski vojnik.
Kako je rekao, "to je jako dobar način da se skine pritisak s fronta".
Kao rezultat toga, Moskva je smanjila svoj izvoz goriva na gotovo historijski najniži nivo, isporučivši nešto više od 712.000 tona dizela i plinskog ulja prošle sedmice, u poređenju s više od 844.000 u istoj sedmici 2023.
Za Moskvu je to i politički i vojni problem. Osim što je bitno za ruske ratne napore, jeftino gorivo ključni je dio predstavljanja predsjednika Vladimira Putina javnosti, protuotrov za zaostale plate i slabu rublju.
Čini se da će se ovaj trend nastaviti i u doglednoj budućnosti, prenosi SEEbiz.
U razgovoru s lokalnim medijima ove sedmice, Igor Yushkov, analitičar pri Ruskom fondu za energetsku sigurnost, rekao je da cijene vjerojatno neće uskoro pasti - a zemlja će možda čak morati uvoziti benzin iz rezervi u susjednoj Bjelorusiji.
Prošle je godine Moskva bila prisiljena uvesti zabranu izvoza benzina i dizela kao rezultat nestašica na domaćem tržištu, gdje su propisi historijski držali niske cijene kako bi umirili potrošače i umjetno potaknuli svoj poljoprivredni sektor.
Međutim, budući da je gorivo postizalo više cijene na međunarodnom tržištu, posrednici su profitirali prodajom jeftinog benzina u inozemstvu koji je bio namijenjen za upotrebu unutar Rusije, stvarajući veliko crno tržište.
Moskva je ublažila zabranu u novembru, ali ju je bila prisiljena ponovno uvesti u martu bog ukrajinskih udara. Dok je većina zapadnih zemalja prestala uvoziti rafinirano rusko gorivo poput benzina i dizela, Ujedinjeni Arapski Emirati, zajedno s nekoliko južnoameričkih i sjevernoafričkih zemalja, nastavili su ga kupovati ili za korištenje po niskim cijenama ili za ponovni izvoz.
Sada će Moskva morati birati između maksimiziranja novčanog toka koji puni njen ratni fond ili osiguravanja da njezini vojnici i civili mogu napuniti svoje tenkove.
"Kijev je otkrio tehnološku ranjivost Moskve, a udari ukrajinskih bespilotnih letjelica na ruske rafinerije ubrzavaju učinak zapadnih sankcija", rekla je Maria Shagina, stručnjakinja za rusku privredu na Međunarodnom institutu za strateške studije.
No, napori Ukrajine da prekine dotok goriva i sredstava koje Kremlj koristi za izazivanje smrti i razaranja potaknuli su upozorenja Sjedinjenih Država, a visoki dužnosnici poput ministra obrane Lloyda Austina javno su upozorili protiv napada zbog straha od poremećaja globalnih energetskih tržišta.
Potpisan ugovor o izgradnji vjetroparka “Ljubuša”
U narednim danima sastanak nadležnih o poskupljenju struje u RS
