Da li će električni automobili zaživjeti na Balkanu?

U Bosni i Hercegovini, na primjer, od ukupno 1.006.142 registrirana vozila, samo 138 su električna, što čini 0,01% voznog parka . Sjeverna Makedonija bilježi slične podatke, s 190 električnih vozila od ukupno 483.482 registrirana, što iznosi 0,04%.​

U Hrvatskoj je situacija nešto povoljnija. Do kraja 2021. godine, registrirano je 3.054 električnih vozila, s tim da je gotovo polovina tog broja prodana upravo te godine. U prvih devet mjeseci 2022. godine, dodatnih 1.200 električnih vozila je registrirano, čime je ukupan broj premašio 4.250 . Ovaj rast je dijelom potaknut državnim subvencijama koje mogu doseći i do 70.000 kuna (9.253 eura).​

Crna Gora također bilježi rast interesa za električna vozila. Do 2021. godine, registrovano je blizu 400 takvih vozila. Država nudi subvencije do 5.000 eura za kupovinu električnih vozila, dok je broj punionica ograničen; prema podacima iz 2022. godine, instalirano je 39 stanica za punjenje .​

U Bosni i Hercegovini, uprkos blagom porastu uvoza električnih vozila (69 u 2022. godini, 240 u 2023. godini), njihova ukupna zastupljenost ostaje niska. Federalna vlada je izdvojila milion maraka za subvencije, dok u Republici Srpskoj takvih poticaja nema. Infrastruktura je također ograničena, s oko 200 punionica u cijeloj zemlji, koncentrisanih uglavnom u većim gradovima poput Sarajeva, Banjaluke i Mostara .​

JP Elektroprivreda BiH je 2022. godine pustila u rad prvu DC punionicu za električna vozila na autocesti A1, na odmorištu Lepenica, što predstavlja korak naprijed u razvoju infrastrukture za električna vozila u zemlji.​

Iako je trenutna zastupljenost električnih automobila na Balkanu još uvijek niska, trendovi ukazuju na postepeno zaživljavanje ovog segmenta. Poticaji koje nude neke države, poput Hrvatske i Crne Gore, zajedno s planiranim razvojem infrastrukture za punjenje, čine osnovu za ubrzan rast električne mobilnosti. Smanjenje cijena baterija i sve veći broj dostupnih modela dodatno će utjecati na popularizaciju ovih vozila. Edukacija potrošača o dugoročnim prednostima električnih automobila, poput nižih operativnih troškova i manjeg utjecaja na okoliš, također je ključna za promjenu percepcije i povećanje interesa. Uz sve veće globalne inicijative za dekarbonizaciju i posvećenost pojedinih zemalja rješavanju infrastrukturnih izazova, električni automobili imaju sve veće šanse da postanu ekološki prihvatljiv i ekonomski isplativ izbor u transportu na Balkanu u narednim godinama.