Eko BiH mreža u Zenici raspravljala o štetnom utjecaju rudarskih projekata

Kako je istakla Majda Ibraković, članica zeničkog Eko foruma te koordinatorica Eko BiH mreže koja neformalno djeluje više od 20 godina te trenutno okuplja oko 40 udruženja s područja cijele Bosne i Hercegovine, od kojih je s 25 aktivista i aktivistkinja, na današnjem skupu bilo zastupljeno njih 15.

- Eksploatacija naših prirodnih dobara, rekla bih, a ne resursa, s obzirom na to da su naši resursi posmatrani samo tako - monetarno…Ovdje se, naravno, radi o rudama, metalima, ne samo o uglju kojim smo, nažalost, okruženi niz godina. Pokušavamo da pozicioniramo kao mreža i kao organizacija da vidimo koji su to sve problemi - kazala je Ibraković, napominjući da u fokus žele staviti nedostatak pitke vode, krčenje šuma, uzurpaciju zemljišta...

Zeleno i odgovorno rudarenje, poruka je s ovog skupa, kao takvo "nije prepoznato nigdje u svijetu pa neće biti ni kod nas".

- Zapravo se radi o jednoj manipulaciji kojom se želi zelena tranzicija prebaciti negdje drugo, umjesto da se BiH zaista trazicionira ka obnovljivim izvorima energije - kazala je Ibraković.

Ekološki aktivisti, od kojih neki nisu ni članovi ove mreže, u pojedinim se ugroženim lokalnim zajednicama bude, jer ne žele da postanu "rudarska kolonija".

- Njima itekako treba pomoć da se izbore s ovom situacijom. Mi se, zaista, nadamo da ćemo s ovim sastankom i kreiranjem nekog našeg manifesta o tome šta je uopće "zeleno rudarenje, da li je to moguće i zašto ne", da pomognemo da javnost ovaj problem zaista stavi visoko na ljestvicu rješavanja problema, jer to nije pravac u kojem želimo da se naša zemlja razvija. Mi želimo mnogo više zaštićenih područja, mnogo više radnih mjesta u poslovima koji neće škoditi našim prirodnim dobrima, a ni ljudima - poručila je Ibraković.

Posljednji uspjeh aktivnog djelovanja ekologa, napominje, je činjenica da je Općina Kakanj prepoznala važnost zaštite područja te je prihvatila inicijativu za zaštitu prašume "Trstionice" i to parka prirode, koja će "na neki način biti u konfliktu sa aktuelnim rudarenjem u toj zajednici". Ohrabrujuće je da postoje inicijetive "odozdo" te da su općine i gradovi, koji će biti ugroženi projektima, biti pokretači većeg nivoa zaštite od takvih projekata.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu Banja Luka istakao je kako se, u pogledu zakonite zaštite prirode, u našoj zemlji "stvari dešavaju u intervalima", ali da je zadnjih godina dominantna priča sa rudarenjem i masovnom eksploatacijom ruda na velikim površinama.

- S druge strane, također želimo istaknuti da javnost i građani nisu upoznati šta je to, koji su to trendovi koji se javljaju kod nas, šta je to tačno, konkretno što dolazi i kakav će to imati efekat za građane, prirodu i za, posebno, manje lokalne zajednice. Dominantno je da se ti projekti dešavaju u lokalnim zejednicama gdje živi manje stanovništva, ali u kojima imamo visoko vrijednu prirodu koja bi na neki način ispaštala. Tako da je glavna stvar u budućnosti da građani budu dovoljno informisani, a da se onda raspravlja o svim tim projektima koji se planiraju - poručio je Topić.

Zaštita prirode kroz proglašenje parkova prirode, svakako je, jedan od modela koji omogućava da se "izvrši konzervacija datog prostora", odnosno da se zaštite staništa i vrste koje na njemu obitavaju.

Alternativa za lokalne zajednice može biti stvaranje održivog načina i kreiranja alternative kroz razvoj turizma, u odnosu na projekte eksploatacije koji devastiraju lokalitete. BiH ima, podsjeća, samo oko tri posto zaštićenih područja.

(Energetika.ba / FENA)