U entitetu RS je različitim projektima u oblasti energetske efikasnosti sanirano 79 javnih zgrada u školstvu, zdravstvu, sportu i javnoj upravi, izjavio je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Bojan Vipotnik.
Vipotnik je naveo da su nadležna ministarstva i lokalne zajednice na prvi poziv za kandidovanje objekata kojima je potrebna energetska obnova prijavili oko 350 objekata čija obnova se smatrala prioritetnom.
- Zadovoljni smo onim što je do sada učinjeno. Međutim, postoji velika potreba i broj objekata, odnosno zahtjeva koje Ministarstvo svakodnevno dobija za unapređenje energetske efikasnosti - rekao je Vipotnik.
On je pojasnio da je riječ o školskim i bolničkim objektima koji su izgrađeni sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, zbog čega postoji realna potreba da se podigne mjera energetske efikasnosti.
Resorni ministar je istakao da je jedan od strateških ciljeva u narednom periodu projekat sanacije i rekultivacije lokacija sa velikim zagađenjem.
- Tu, prije svega, mislim na poslovnu zonu `Incel` u Banjaluci i gudronsku jamu u okolini Modriče - naveo je Vipotnik.
On je pojasnio da se kroz projekte remedijacije i rekultivacije jedan dio sproveo u okviru poslovne zone "Incel", dok će u januaru sa UNDP-om biti realizovan proces u vezi sa gudronskom jamom u Modriči.
- Sa domaćim institucijama i partnerima koji se bave zaštitom životne sredine pokrenućemo taj projekat, uraditi ponovo analizu stanja, količine gudrona i negativnih supstanci koje ispušta i način njegovog zbrinjavanja - rekao je Vipotnik.
On je naveo da će se Ministarstvo fokusirati na projekat upravljanja čvrstim otpadom, što predstavlja potrebu u RS.
Prema njegovim riječima, u saradnji sa Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, projekat će biti pokrenut sa dva međunarodna partnera, Svjetskom bankom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj.
- Već su određene potencijalne lokacije gdje bismo sprovodili ove projekte - rekao je Vipotnik.
Kada je riječ o čvrstom otpadu, on je pojasnio da je namjera da se naprave sistemi koji bi djelimično bili samoodrživi, da se osim odlaganja otpada vrši i sortiranje i recikliranje.
- To je svjetska praksa i zahtijeva veliku količinu novca i to mnogo razvijenije ekonomije ne mogu da sprovedu same, ali smo se mi odlučili na taj korak u saradnji sa međunarodnim partnerima - rekao je Vipotnik.
On je naveo da bi regionalni centri za zbrinjavanje otpada trebali biti u Trebinju, Prijedoru i još u nekoliko opština.
RiTE Ugljevik prikuplja na berzi 31 milion KM radi vraćanja duga
Slovačke prijetnje Ukrajini: Stvarnost ili odvraćanje pažnje?
