Energetika.ba
Nova analiza

Evropa bi mogla da ostane bez vode zbog klimatskih promjena

Autor: Energetika.ba
Evropa bi mogla da ostane bez vode zbog klimatskih promjena
Foto: Unsplash

Veliki dijelovi evropskih rezervi vode se iscrpljuju, otkriva nova analiza naučnika sa Univerzitetskog koledža u Londonu, urađena na osnovu satelitskih podataka prikupljenih u posljednje dvije decenije.

Zalihe slatke vode se smanjuju širom južne i centralne Evrope, od Španije i Italije do Poljske i dijelova Velike Britanije.

Naučnici sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL), u saradnji sa Watershed Investigations i Gardijanom, analizirali su podatke sa satelita iz perioda 2002 – 2024, koji prate promjene u gravitacionom polju Zemlje.

Pošto je voda teška, promjene u podzemnim vodama, rijekama, jezerima, vlažnosti zemljišta i glečerima uočljive su, što omogućava satelitima da efikasno "procjene" koliko je vode uskladišteno.

Nalazi otkrivaju oštru neravnotežu: sjever i sjeverozapad Evrope – posebno Skandinavija, dijelovi Velike Britanije i Portugalije – postaju vlažniji, dok se veliki dijelovi juga i jugoistoka, uključujući dijelove Velike Britanije, Španije, Italije, Francuske, Švicarske, Njemačke, Rumunije i Ukrajine, isušuju.

Naučnici kažu da se klimatski slom može vidjeti u podacima. "Kada uporedimo ukupne podatke o uskladištenoj vodi na kopnu sa skupovima podataka o klimi, trendovi se uglavnom poklapaju", navodi Mohamed Šamsuduha, profesor hidrologije na Univerzitetskom koledžu, prenosi RTS.

To bi trebalo da bude "poziv na buđenje" za političare koji su i dalje skeptični prema smanjenju emisija, naglašava prof. Šamsuduha. "Više ne govorimo o ograničavanju zagrevanja na 1,5°C, vjerovatno se krećemo ka 2°C iznad predindustrijskih nivoa, a sada svjedočimo posljedicama."

Istaživači su izolovao skladištenje podzemnih voda od ukupnih podataka o kopnenim vodama i otkrili da trendovi u ovim otpornijim vodnim rezervoarima odražavaju ukupnu sliku, potvrđujući da se veliki dio skrivenih rezervi slatke vode u Evropi iscrpljuje.

Podzemne vode se smatraju otpornijim na klimatske promene od površinskih voda, ali jaki letnji pljuskovi često znače da se više vode gubi zbog oticanja i bujičnih poplava, dok se zimska sezona obnavljanja podzemnih voda sve više skraćuje.

Ukupna količina vode preuzete iz površinskih i podzemnih voda širom EU između 2000. i 2022. godine smanjila se, prema podacima Evropske agencije za životnu sredinu, ali je zahvatanje podzemnih voda povećano za šest posto, što se pripisuje javnom vodosnabdijevanju (18%) i poljoprivredi (17%).

To je kritični resurs: u državama članicama, podzemne vode su činile 62 posto ukupnog javnog vodosnabdevanja i 33 odsto poljoprivrednih potreba za vodom tokom 2022. godine.

Portparol Evropske komisije rekao je da njihova strategija "ima za cilj da pomogne državama članicama da prilagode svoje upravljanje vodnim resursima klimatskim promenama i da se pozabave pritiscima koje je stvorio čovek".

Strategija ima za cilj izgradnju "pametne ekonomije vode" i uparena je sa preporukom komisije o efikasnosti vode, koja poziva na poboljšanje efikasnosti za "najmanje 10 posto do 2030. godine". S obzirom na to da nivoi curenja variraju od 8% do 57% širom bloka, komisija kaže da će smanjenje gubitaka u cevima i modernizacija infrastrukture biti ključni.

Hana Klok, profesorka hidrologije na Univerzitetu u Redingu, rekla je: "Uznemirujuće je vidjeti ovaj dugoročni trend, jer smo nedavno videli neke veoma velike suše i stalno slušamo da bismo ove zime mogli imati manje padavina nego obično i da smo već u suši."

- Trend isušavanja Evrope imat će 'dalekosežne' posljedice, i uticaće na bezbjednost hrane, poljoprivredu i ekosisteme zavisne od vode, posebno staništa koja se napajaju podzemnim vodama - prema profesoru Šamsuduhi.

Vrste klimatskih uticaja koje su dugo viđene širom globalnog juga, od južne Azije do Afrike i Bliskog istoka, sada su "mnogo bliže", a klimatske promene "jasno utiču na samu Evropu".

Globalno, žarišta isušivanja pojavljuju se širom Bliskog istoka, Azije, Južne Amerike, duž zapadne obale SAD i širom Kanade, a Grenland, Island i Svalbard takođe pokazuju dramatične trendove.

U Iranu, Teheran se približava "nultom danu" kada iz slavina više neće teći voda, a planira se racionisanje snabdijevanja. Predsjednik zemlje, Masud Pezeškijan, rekao je da ako štednja ne uspije, Teheran će možda morati da bude evakuisan.