Azerbejdžanski izvoz plina poskočio je u prvom tromjesečju, pokazali su podaci ministarstva energetike, a glavno odredište isporuka bila je i na početku godine Evropa.
U razdoblju od januara do marta Azerbejdžan je stranim kupcima isporučio 6,5 milijardi prostornih metara plina, za 8,3 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, citira ruska novinska agencija Interfax podatke azerbejdžanskog ministarstva.
Najviše plina isporučeno je evropskim kupcima, ukupno 3,0 milijarde prostornih metara, jednako kao i na početku 2025. godine, pokazali su podaci.
Udio Evrope u azerbejdžanskim isporukama plina iznosio je tako u prvom ovogodišnjem tromjesečju 46 posto.
Na drugom je mjestu ljestvice kupaca na početku godine bila Turska s isporučenih 2,4 milijarde prostornih metara azerbejdžanskog plina, za 4,3 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Brojka obuhvata i 1,5 milijardi kubika plina isporučenih Transanadolskim plinovodom (TANAP), za 7,1 posto više nego lani.
Udio Turske u ukupnom izvozu iznosio je tako 37 posto.
Azerbejdžanski izvoz plina u Gruziju uvećan je pak za 14,3 posto, na 800 miliona prostornih metara, s udjelom u ukupnim isporukama od 12 posto.
Izvoz u Siriju dosegnuo je pak 300 miliona kubika, odnosno pet posto ukupnih isporuka, pokazali su podaci ministarstva. Azerbejdžan je počeo otpremati plin u Siriju u drugoj polovini prošle godine.
U cijeloj prošloj godini Azerbejdžan je u inostranstvo isporučio ukupno 25,2 milijarde kubnih metara plina, jednako kao i u 2024. godini.
Najviše je i prošle godine dopremljeno u Evropu, ukupno 12,8 milijardi kubnih metara, nešto više od polovine pošiljki.
U Tursku je prošle godine Azerbejdžan otpremio 9,6 milijardi prostornih metara plina, uključujući 5,6 milijardi kubika putem TANAP-a, uz udio u ukupnom azerbejdžanskom izvozu od 38,1 posto.
Slijede Gruzija s isporučenih 2,3 milijarde kubika, odnosno 9,1 posto ukupnih isporuka, te Sirija s 500 miliona kubika, odnosno dva posto ukupnih azerbejdžanskih isporuka.
Azerbejdžan je počeo izvoziti plin u Europu 31. decembra 2022., napominje ruska novinska agencija Interfax.
Ugovore za isporuku plina Azerbejdžan je sklopio s ukupno 16 zemalja, uključujući njih 13 u Evropi.
Uz Hrvatsku, azerbejdžanski plin nabavljaju i kupci u Italiji, Grčkoj, Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj, Srbiji, Sloveniji, Slovačkoj, Sjevernoj Makedoniji, Njemačkoj, Ukrajini i Austriji, prenosi SEEbiz.
Godišnji obim trebao bi se postepeno povećati na 15 teravatsati (TWh), odnosno oko 1,5 milijardi prostornih metara, uključujući dugoročne ugovore s fiksnim obimom isporuka u Italiju, Grčku i Bugarsku, te ugovor na deset godina s njemačkom kompanijom Securing Energy for Europe (SEFE). Ugovori s ostalim zemljama ne preciziraju obim isporuka.
Prirodni plin iz polja Šah Deniz II u azerbejdžanskom dijelu Kaspijskog mora doprema se u Europu Transjadranskim plinovodom (TAP), završnim dijelom Južnog plinskog koridora.
TAP se nadovezuje na TANAP na grčko-turskoj granici, prolazi kroz sjevernu Grčku i Albaniju, spušta se u Jadransko more i izlazi na kopno na jugu Italije. Otvoren je krajem 2020. godine.
Početni kapacitet plinovoda TAP iznosio je 10 milijardi prostornih metara godišnje i trebao bi biti udvostručen do 2030.
Azerbejdžan pak Turskoj plin dostavlja TANAP-om i Južnokavkaskim plinovodom (SCP). Pošiljke u Gruziju stižu SCP-om i plinovodom Hajigabul-Gazakh, napominje Interfax.
Sirija pak plin iz Azerbejdžana nabavlja od 2. augusta prošle godine. U prvoj fazi stizalo je 3,4 miliona kubika plina dnevno, uz planirano povećanje na šest miliona kubika dnevno. To znači da bi početnih 1,24 milijardi kubika godišnje trebalo porasti na nekih 2,19 milijardi kubika godišnje.
Turković: Cijene dizela u Crnoj Gori skoro najjeftinije u Evropi
