Od 2. maja građani u Federaciji BiH mogu biti energetski prosumeri, odnosno moći će struju koju proizvedu na svojim mini postrojenjima na krovovima vraćati u sistem i za nju dobivati određenu vrstu naknade.
Od 2. maja zvanično je počela primjena seta energetskih zakona (Zakon o električnoj energiji, Zakon o energiji i regulaciji energetske djelatnosti, Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kongeneracije).
Zahvaljujući novim zakonima, više neće biti potrebne urbanističke, građevinske i upotrebne dozvole za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije.
Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije (FMERI), te Regulatorna komisija za električnu energiju (FERK) proteklih mjeseci usvojili su niz pravilnika i akata kako bi svoje propise prilagodili novoj zakonskoj regulativi, ali se još čeka da svoj dio posla obave operatori distributivnog sistema, odnosno JP Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZHB.
Energetski prosumeri su potrošači električne energije koji proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora za dio svojih potreba. Oni sada imaju mogućnost prodaje viška proizvedene električne energije u mrežu u obliku energetskog ili monetarnog kredita.
Kada je riječ o prodaji viška električne energije, ako energetski prosumeri tokom obračunskog perioda predaju više energije u mrežu nego što je preuzeto, razlika se prenosi u sljedeći obračunski period u korist prosumera, prenosi Indikator ba.
Energetski kredit je ustvari “prebijanje” potrošnje električne energije na kraju obračunskog perioda od 1 godine i tu nema novčane naknade, već se može u zimskom periodu besplatno trošiti višak energije koji je proizveden tokom ljeta. S druge strane, zakon omogućava i prodaju električne energije za domaćinstva, odnosno neto obračun nakon 10 godina upotrebe sheme neto mjerenja, ali samo ko se promijeni zakon o PDV-u, kako se ne bi duplo obračunavao PDV.
Naredni korak je usklađivanje kantonalnih zakona sa federalnim. To podrazumijeva i izmjenu zakona o prostornom uređenju i građenju u onim kantonima u kojima je za solarne elektrane na krovu i dalje potrebna urbanistička saglasnost i građevinska dozvola.
To su svi kantoni u Federaciji osim Kantona Sarajevo, Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona. Unsko- sanski kanton je nedavno izmijenio Zakon o prostornom uređenju, ali na način da je ponovo uveo obavezu izdavanja odobrenja za građenje za solarne elektrane za vlastite potrebe koje su snage veće od 23 kilovata, ograničenje koje nije postojalo u ranijem zakonu.
Federalno ministarstvo energetike je ranije objasnilo da se Zakonom o obnovljivim izvorima energije i efikasne kogeneracije uvodi novi sistem za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora kroz transparentniju dodjelu poticaja baziranu na tržišnim principima (aukcijama).
Postoje dvije vrste aukcija: FIT proces nadmetanja za mala postrojenja, gdje se pobjedniku/pobjednicima dodjeljuje pravo prodaje električne energije iz malih postrojenja obnovljivih izvora, te FIP proces nadmetanja za velika postrojenja, gdje se pobjedniku/pobjednicima dodjeljuje poticaj u obliku fiksne premije po isporučenim MWh električne energije iz velikih postrojenja obnovljivih izvora.
Instalacija solarne elektrane na krovu vlastite kuće predstavlja održivu i sigurnu investiciju. Domaćinstvima koja troše oko 500 kilovat-sati mjesečno, preporučuje se instalacija solarnih panela snage oko 3 kilovata.
Ovakva solarna elektrana, koštala bi od 5.000 do 6.000 maraka, a njen vijek trajanja je između 25 i 30 godina. S obzirom na trenutne cijene električne energije na tržištu, ova investicija može se isplatiti u roku od pet do sedam godina. Istovremeno, zbog mogućnosti dobijanja subvencija, energetski prosumeri bi znatno brže mogli vratiti novac uložen u gradnju solarne elektrane.
Jako puno građana je spremno da postanu energetski prosumeri, već postoje projekti koji su dobili kredite od banaka i samo su se čekali ovi zakoni.
Vlada ZDK finansira izradu Registra kućnih ložišta
