MMF: Kašnjenje u dekarbonizaciji ekonomije imat će posljedice

Ovo je jedan od zaključaka istraživanja koje su sproveli eksperti Međunarodnog monetarnog fonda, a koje je predstavljeno jučer u online formatu. U dokumentu je naglašeno da zemlje u evropskom komšiluku, među kojima je i zapadni Balkan, mogu odgađati dekarbonizaciju, ali da bi to moglo stvoriti velike izazove za njihove ekonomije.

"Rano usvajanje sveobuhvatne strategije dekarbonizacije, kao što je uvođenje poreza na ugljenik u cijeloj ekonomiji, bilo bi od veće koristi za ove zemlje nego odlaganje za kasnije. S obzirom na njihovu geografsku blizinu EU, jake trgovinske veze, indirektni efekat kroz prelijevanje pooštravanja klimatskih politika u EU, kao i činjenicu da je većina zemalja na putu pristupanja EU, što bi, između ostalog, zahtijevalo usklađivanje sa standardima EU o emisijama, bilo bi u interesu tih zemalja da idu u korak sa tempom smanjivanja emisija u EU", prenose Nezavisne novine.

Jedna od mjera, kako je istaknuto, koju EU sprovodi kako bi smanjila emisije je naplaćivanje ispuštanja karbona u atmosferu, što bi, kako je naglašeno, moglo pogoditi slabe ekonomije u evropskom komšiluku, posebno mala i srednja preduzeća.

"Takve firme bi mogle biti neproporcionalno pogođene oporezivanjem karbona, prvenstveno zato što troše veći dio svojih troškova na energiju. Nasuprot tome, veće firme mogu imati koristi od efekta obima na potrošnju energije. Naša analiza otkriva da je povećanje broja zaposlenih povezano sa manjom zavisnošću od energije od jedan odsto ukupnih troškova. Ovaj nalaz ima značajne implikacije za kompenzaciju efekata politike cijene na karbon, budući da je do 99 procenata svih preduzeća u regionu klasifikovano kao mala ili srednja. Ako bi se uvelo oporezivanje ugljenika, manje firme bi bile neproporcionalno pogođene, sa potencijalnim gubitkom radnih mjesta", istaknuto je.

Ipak, uz adekvatne mjere i rano prilagođavanje, moguće je iskoristiti šansu i olakšati ekonomski razvoj ovih ekonomija. Poseban izazov, kako je naglašeno, jeste činjenica da su sve ove zemlje izrazito zavisne od fosilnih goriva i teške industrije, jer je ugalj lako dostupan i moguće ga je pretvoriti u jeftin i pristupačan energent.

Uprkos izazovima, naglašeno je da je dekarbonizacija u interesu i zbog efekta koji zagađenje ima na zdravlje ljudi i kvalitet vazduha. Osim toga, istaknuto je da će klimatske promjene posebno negativno pogoditi zemlje koje se nalaze u mediteransko - srednjoevropskom pojasu.

"Očekuje se da će jugoistočna Evropa biti sve više izložena vremenskim udarima zbog sve veće učestalosti toplotnih talasa, suša i šumskih požara. Kako globalne temperature rastu, suptropska klima bi se mogla širiti dalje na sjever, degradirajući biodiverzitet i povećavajući rizik od novih bolesti."