Moskva pod pritiskom: Deficit raste, prihodi od nafte i gasa padaju

Predsjednik Vladimir Putin odbacio je tvrdnje da rat guši rusku ekonomiju, ali budžetski manjak sve se više produbljuje dok rashodi rastu, a prihodi od energenata opadaju pod pritiskom zapadnih sankcija.

Pregovori između Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, održani na Aljasci, nijesu doveli do prekida vatre. Moskvi, kojoj više odgovara postizanje mirovnog sporazuma bez prethodnog primirja, to je donijelo stratešku prednost, ali i dodatnu zabrinutost zbog povećanja vojnih troškova.

Ruska privreda usporava, a neki ekonomisti upozoravaju i na rizike od recesije. Iako su kamatne stope spuštene sa najviših nivoa u posljednjih dvadeset godina, budžetski deficit dostigao je 4.900 milijardi rubalja (61 milijardu dolara). To ukazuje da će Rusiji biti teško da ispunjava obaveze i nastavi finansiranje rata istim tempom, prenose Financije hr.

„S obzirom na pesimističnije procjene ekonomskih pokazatelja te pad prihoda od nafte i gasa, moraćemo hitno da započnemo fiskalnu konsolidaciju“, izjavio je krajem jula Anatolij Artamonov, šef odbora za budžet gornjeg doma ruskog parlamenta.

Od februara 2022, kada je počela invazija na Ukrajinu, budžetska potrošnja je gotovo udvostručena u nominalnoj vrijednosti. To je rasplamsalo inflaciju i primoralo centralnu banku da podigne kamatnu stopu na čak 21 odsto. U 2025. izdaci za odbranu i bezbjednost dostigli su 17.000 milijardi rubalja – najviše od Hladnog rata – i čine 41 posto ukupne potrošnje. Tako je vojni sektor postao glavni pokretač rasta, dok se civilna proizvodnja smanjila.

Iako je Putin u julu izjavio da planira smanjenje vojne potrošnje, zvaničnici očekuju dalje povećanje. „Ne možemo smanjiti rashode za nacionalnu odbranu, najvjerovatnije ćemo ih morati povećati“, rekao je Artamonov.

Novi budžet, koji će biti predstavljen u septembru, predviđa rashode za odbranu i bezbjednost u visini od osam odsto BDP-a, iako izvori iz vlade navode da je stvarna cifra veća. Smanjenja vojnih izdataka neće biti ni 2026, ali bi moglo doći 2027. ako sukob prestane.

U tekstu za list RBC Daily, Artamonov je naglasio da bi Rusija mogla biti primorana da smanji potrošnju u drugim oblastima za 2.000 milijardi rubalja godišnje do 2028. i preusmjeri sredstva u vojni budžet.

„U naredne tri godine nećemo imati dovoljno novca da nastavimo da živimo lagodno kao do sada“, upozorio je on.

Ove godine, po prvi put, ukupna potrošnja na obrazovanje i zdravstvo na saveznom i regionalnom nivou osjetno je smanjena u odnosu na BDP, naveo je bivši zamjenik guvernera Centralne banke Rusije i istraživač NEST Centra u Londonu Sergej Aleksašenko. On očekuje povećanje poreza i realno smanjenje rashoda, jer bi indeksacija potrošnje, uključujući penzije, mogla biti ispod nivoa inflacije (6–7 odsto, prema prognozi centralne banke).

Izvor iz vlade je poručio da je povećanje poreza neizbježno: „Bez viših poreza vlada jednostavno neće moći da zatvori budžetske rupe, čak ni uz smanjenje vojnih troškova.“

Ministar finansija Anton Siluanov već je u aprilu nagovijestio mjere štednje, savjetujući kolege da budu „skromni“ u zahtjevima za potrošnju. Prioritet ostaju izdaci za vojnike u Ukrajini i njihove porodice, dok bi se ostali rashodi mogli ukinuti, dodao je zamjenik ministra finansija Pavel Kadočnikov.

Iako je nivo javnog duga nizak – oko 20 odsto BDP-a – konsolidacija budžeta povećava pritisak na privredni rast. „Ruska ekonomija je opterećena visokim kamatnim stopama i dugotrajnim ratom, što znači duže razdoblje slabog rasta“, ocijenio je Liam Pić iz Capital Economics.

Deficit je od januara do jula već premašio planiranu godišnju razinu za preko 1.000 milijardi rubalja. Vlada procjenjuje da će ovogodišnji minus iznositi oko 5.000 milijardi rubalja, odnosno 2,5 odsto BDP-a, dok neki analitičari očekuju da bi mogao dostići i 8.000 milijardi.

„Centralnoj banci se ne žuri da smanji kamatnu stopu, između ostalog i zbog toga što deficit može biti veći od očekivanog“, izjavio je izvor iz ministarstva finansija.

Prošle sedmice Putin je stanje ruskog budžeta nazvao stabilnim.