Njemački poslovni šef energetsku politiku Scholza ocijenio kao 'toksičnu'

Siegfried Russwurm, šef BDI-a, rekao je za Financial Times da je klimatski program Njemačke "dogmatičniji od bilo koje druge zemlje koju poznaje".

Odluka zemlje da postupno ukine nuklearnu energiju i ugalj i pređe na obnovljive izvore energije stavlja preduzeća u najvećoj evropskoj ekonomiji u nepovoljan položaj u odnosu na one u drugim industrijaliziranim zemljama, rekao je.

“Niko danas ne može sa sigurnošću reći kako će izgledati naše snabdijevanje energijom za sedam godina i zato niko ne može reći koliko će tada biti visoke cijene energenata u Njemačkoj”, rekao je.

“Za kompanije koje moraju donositi odluke o ulaganju, to je apsolutno toksično.”

Njegovi komentari dolaze u vrijeme rastuće zabrinutosti oko izgleda za Njemačku, koja je prošle godine bila najveća svjetska ekonomija sa najlošijim rezultatima, prema MMF-u. Zemlju su mučile visoke kamatne stope, niska izvozna potražnja i visoke cijene energije izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu 2022.

Bruto domaći proizvod Njemačke se prošle godine smanjio za 0,3 posto, a izvoz je pao za 4,6 posto u decembru, što je oštriji pad nego što su ekonomisti očekivali. OECD je u ponedjeljak saopćio da će se njemačka ekonomija povećati za samo 1,1 posto 2024. godine, što je mnogo niža stopa od prosjeka OECD-a od 3 posto.

Njemačka je također doživjela štrajkove na željeznici širom zemlje i rasprostranjene proteste poljoprivrednika ljutih zbog smanjenja poljoprivrednih subvencija, dok je industrijska akcija kopnenih ekipa Lufthanse u srijedu trebala uzrokovati ozbiljne poremećaje u zračnom saobraćaju.

U međuvremenu, tri stranke u Scholzovoj razularenoj koaliciji - Socijaldemokrati, Zeleni i Slobodni demokrati - otvoreno raspravljaju o tome kako pokrenuti ekonomski rast.

“Indikatori političke neizvjesnosti u Njemačkoj pokazuju da je ona sada visoka kao što je bila u Velikoj Britaniji tokom Brexita”, rekao je Clemens Fuest, čelnik Ifo instituta, vodećeg istraživačkog centra.

Jedan od razloga je, kako je rekao, bombaška presuda njemačkog ustavnog suda u novembru koja je poremetila vladine planove potrošnje obustavivši korištenje vanbudžetskih sredstava. Presuda je prisilila Scholza i njegove ministre da naprave ogromne uštede u svom budžetu za 2024., čija je revidirana verzija usvojena tek u petak prošle sedmice. Jedna od mjera je naglo povećanje naknada za prijenosnu mrežu za koje se strahuje da će poduzetnicima povećati račune za energiju.

Ali, postojali su i drugi razlozi za febrilno raspoloženje koji su bili duboko ukorijenjeni, dodao je Fuest.

"To ima veze sa činjenicom da imamo vladu bez prave ekonomske strategije", rekao je on. “Postoji potpuni neslog između ministarstava privrede i finansija i to... predstavlja rizik za ekonomiju, kako kratkoročno tako i dugoročno.”

Industrijski lideri dugo su se žalili na vladinu klimatsku politiku, govoreći da su preambiciozne. Njemačka planira postići neutralnost ugljika do 2045. godine i 80 posto potrošnje električne energije iz energije vjetra i sunca do 2030. godine, u odnosu na 41 posto 2021. godine.

To je, rekao je Russwurm, "previše dogmatično".

“Slijedimo cilju od 100 posto kada je očigledno da će posljednjih 10 posto biti nevjerovatno skupo,” rekao je.

Russwurm je rekao da biznis podržava zelenu tranziciju, ali ministri nisu uspjeli da objasne kompanijama "šta se dešava kada vjetar ne duva i sunce ne sija".

“Još uvijek nemamo jasnoću o tome kako i do kada možemo stvoriti pouzdane rezervne kapacitete”, rekao je on.

Zvaničnici odbacuju te kritike, ukazujući na novu strategiju usvojenu u ponedjeljak za izgradnju i subvencioniranje novih plinskih elektrana koje se mogu prebaciti na vodonik, potez koji će osigurati dovoljan rezervni kapacitet za vjetroturbine ili solarne panele.

Ali to neće riješiti energetski problem u kratkom roku. Russwurm je rekao da u Francuskoj kompanije koje rade u istom sektoru "plaćaju upola manje nego u Njemačkoj za struju".

Energetska politika je samo jedna od oblasti u kojoj vlada neuspjeh, smatraju poslovne grupe. Kompanije se također žale na rastuće porezno opterećenje, glomazne procedure izdavanja dozvola i javnu upravu koja je još uvijek zaglavljena u analognom dobu.

„Naša birokratija je previše perfekcionistička; to je zaglavljeno u tradicionalnom pristupu koji je zaista teret”, rekao je Russwurm.

Slično su bili i drugi poslovni lideri critical. Rainer Dulger, šef BDA, glavne njemačke organizacije poslodavaca, rekao je prošlog mjeseca da je poslovna zajednica "izgubila povjerenje" u vladu.

On je rekao novinarima da su se Scholz i njegovi ministri samo "pretvarali da slušaju" poslovanje i da nisu uspeli da donesu "bilo kakvo značajno poboljšanje ekonomskih uslova". „Nema olakšanja, nema predvidljivosti, nema poverenja“, rekao je.

Kao rezultat toga, rekao je Russwurm, sve veći broj kompanija želi investirati u inostranstvu, a ne u Njemačkoj. Naveo je primjer SAD-a, gdje značajni Zakon o smanjenju inflacije Bidenove administracije nudi izdašne subvencije za kompanije koje ulažu u zelenu energiju i čistu tehnologiju.

Stručnjaci ukazuju na prošlogodišnju odluku Volkswagena da izgradi novu tvornicu baterija u SAD-u i BASF-ovu investiciju od 10 milijardi eura u najmoderniju petrokemijsku tvornicu u Kini, što se poklapa s velikim rezovima u njegovom sjedištu u Ludwigshafenu, u jugozapadnoj Njemačkoj.

“Kompanije kažu da im je sve teže raditi bilo kakvo dugoročno planiranje,” rekao je Russwurm. “Oni imaju velike sumnje u nastavak ulaganja u Njemačku pod ovim uslovima. Negdje drugo su uslovi bolji. I oni idu u inostranstvo.”