
U Njemačkoj je odobrena izgradnja dva gasovoda koji će služiti za transport ugljen-dioksida do lokacija za skladištenje, čime se podržava primjena CCS tehnologija za smanjenje emisija.
Projekti uključuju saradnju nemačkih i belgijskih operatora, a jedan gasovod će povezivati zapadnu i južnu Nemačku sa Belgijom, dok će drugi ići od cementare u Lägerdorfu do Brunsbüttela. Planirano je da gasovod dužine 28 kilometara bude pušten u rad 2029. godine.
Nadležni organi u Njemačkoj upravo su dali zeleno svjetlo za realizaciju projekta dva gasovoda koji će služiti za transport ugljen-dioksida (CO2) do lokacija za njegovo skladištenje u podzemnim strukturama. U mnogim industrijskim procesima CO2 će se i u budućnosti nastavljati proizvoditi, a kako bi se sprečilo njegovo ispuštanje u atmosferu i time doprinos globalnom zagrijevanju, neophodno je da se gas hvata i bezbjedno skladišti, primenom tzv. CCS tehnologija (Carbon Capture and Storage – hvatanje i skladištenje ugljen-dioksida).
Da bi se zahvaćeni CO2 mogao pohraniti, potrebno ga je transportovati od mesta nastanka i hvatanja do mesta skladištenja. U tom kontekstu, u Njemačkoj su već daleko odmakle pripreme za izgradnju dva gasovoda koji će u međuvremenu služiti i za transport prirodnog gasa. Nemački Savezni ured za zaštitu konkurencije dao je saglasnost, navodeći da ne postoje zabrinutosti u pogledu narušavanja tržišnog takmičenja.
U projektima učestvuju najveći njemački operator gasnog transportnog sistema, kompanija Open Grid Europe (OGE), kao i njemački operator Ontras i belgijski operator Fluxys. Gasovodi će povezivati industrijske regione sa lokacijama na kojima će se CO2 skladištiti ili izvoziti. Jedan gasovod će se prostirati od zapadne i južne Njemačke do njemačko-belgijske granice, dok će drugi povezivati cementaru u Lägerdorfu sa Brunsbüttelom u saveznoj pokrajini Šlezvig-Holštajn. Ovaj drugi gasovod, dužine 28 kilometara, planirano je da bude pušten u rad već 2029. godine, prenijela je njemačka novinska agencija DPA.
Zašto su ovi projekti važni?
Projekti poput ovih dio su šire evropske strategije za smanjenje emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, naročito u sektorima gde je potpuno izbjegavanje CO2 tehnološki ili ekonomski teško ostvarivo, poput proizvodnje cementa, čelika ili hemijske industrije. CCS tehnologije se u Evropi razvijaju već više od decenije, ali njihova primena dobija na ubrzanju uslijed klimatskih ciljeva postavljenih za 2030. i 2050. godinu. Transport putem gasovoda omogućava velike količine CO2 da se premjeste efikasno i bezbjedno, a njihovo skladištenje u dubokim geološkim slojevima, poput iscrpljenih naftnih i gasnih polja, spriječava da gas ponovo dospije u atmosferu. Ovakvi projekti takođe otvaraju mogućnosti za međunarodnu saradnju, jer CO2 može biti izvezen u druge zemlje sa pogodnim skladišnim kapacitetima, što dodatno doprinosi evropskoj klimatskoj neutralnosti.