Rumunija je odustala od mogućnosti privremene nacionalizacije rafinerije Lukoil-Petrotel, zaključivši da državi nedostaje otprilike 200 miliona eura neposredne likvidnosti potrebne za ponovno pokretanje poslovanja pod javnom kontrolom.
Nakon sedmica političke i tehničke rasprave, vlada se umjesto toga odlučila za brzi, dvofazni proces prodaje koji će prisiliti rusku tvrtku da svoju rumunjsku imovinu stavi na tržište putem državno nadziranog natječaja. Promjenu strategije prvi je izvijestio Digi24, a kasnije su je potvrdili vladini izvori.
U središtu plana je rafinerija Petrotel u Ploieștiju, koja se zbog svoje strateške važnosti smatra najosjetljivijom komponentom u rumunjskom portfelju grupe. Objekt pokriva otprilike 20% potrošnje goriva u Rumuniji, što njegov neprekinuti rad čini ključnim za nacionalnu energetsku sigurnost. Vlada namjerava do 21. novembra usvojiti regulatorni akt koji će omogućiti da se rafinerija odmah stavi na prodaju, pod državnim nadzorom, kako bi se izbjegao poremećaj u opskrbi i ubrzao prijelaz na novog vlasnika.
Drugi regulatorni zakon, koji se očekuje do 13. decembra, definirat će mehanizam prijenosa za otprilike 300 benzinskih pumpi Lukoila širom zemlje, javlja SEEbiz. S mrežom raširenom širom zemlje i radom pod različitim ugovornim aranžmanima, Bukurešt želi pravnu jasnoću kako bi se spriječila proceduralna uska grla i osigurao kontinuitet na tržištu.
Američke sankcije prisiljavaju
Kriza proizlazi iz američkih sankcija usmjerenih na Rosneft, Lukoil i desetke povezanih subjekata, nametnutih na temelju toga što Rusija pokazuje "nedostatak ozbiljne predanosti mirovnom procesu koji bi okončao rat u Ukrajini". Odluka američkog Ministarstva financija obvezuje grupu da do kraja studenog prekine međunarodne operacije. Za Rumuniju, koja je domaćin jedne od rijetkih europskih rafinerija Lukoila i velike distribucijske mreže, sankcije predstavljaju neposredan rizik od nestabilnosti opskrbe. Europske firme koje nastave sarađivati s ruskom grupom mogle bi se suočiti sa sekundarnim sankcijama - faktorom koji već utječe na financiranje, ugovore i logistiku.
Rumunski dužnosnici prethodno su signalizirali da bi država mogla izravno intervenirati. Predsjednik Nicușor Dan izjavio je da je privremeno preuzimanje rafinerije moguće ako je potrebno radi energetske sigurnosti, napominjući da kratkotrajno zatvaranje ne bi odmah utjecalo na opskrbu, ali bi dugoročno zaustavljanje zahtijevalo znatno povećanje uvoza goriva. Ministar energetike Bogdan Ivan također je naglasio da Rumunija mora u potpunosti provesti američke sankcije i izbjeći traženje produženje roka od 21. novembra, inzistirajući da država „mora zadržati punu kontrolu nad domaćim poslovanjem Lukoila kako bi se zaštitila stabilnost tržišta“.
Politička upozorenja o finansijskom teretu
Nisu svi politički glasovi podržali ideju državnog preuzimanja. Bivši predsjednik Traian Băsescu upozorio je da bi preuzimanje rafinerije Petrotel predstavljalo veliko opterećenje za javni proračun. Procijenio je godišnje operativne troškove na oko 1,2 milijarde USD, tvrdeći da rafinerije obično ostvaruju profit u fazi distribucije, a ne u samom procesu rafiniranja. Nasuprot tome, napomenuo je da benzinske pumpe Lukoil posluju na temelju ugovora o upravljanju i najmu s privatnim operaterima te stoga ne predstavljaju isti finansijski rizik.
Dodatne zabrinutosti izrazio je ministar privrede Radu Miruță, koji je naglasio da iako rafinerija spada pod nadležnost Ministarstva energetike, širi ekonomski utjecaj - posebno na industrijsku konkurentnost, ostaje značajan. Upozorio je da bi svaki nagli gubitak goriva s tržišta mogao izazvati špekulacije i skokove cijena, naglašavajući potrebu za koordiniranim djelovanjem između Ministarstva energetike i Ministarstva financija. Miruță je također istaknuo prethodne slučajeve u kojima su firme akumulirale dugove prije nego što su napustile svoju imovinu, naglašavajući da država mora zaštititi i vrijednost rafinerije i njezine strateške proizvodne kapacitete.
Rumunska odluka da odustane od nacionalizacije i krene prema kontroliranoj i ubrzanoj prodaji odražava i strateški oprez i ekonomski pragmatizam. Vlada nastoji spriječiti poremećaje na tržištu, a istovremeno osigurati poštivanje međunarodnih sankcija i izbjeći dugoročnu fiskalnu izloženost.
U nadolazećim sedmicama uspjeh dvofaznog plana ovisit će o brzini i jasnoći regulatornog okvira, sposobnosti privlačenja vjerodostojnih kupaca i sposobnosti rumunskih vlasti da upravljaju tranzicijom bez ugrožavanja nacionalne sigurnosti opskrbe.
Od iduće godine veći računi za električnu energiju
