Sve što trebate znati o COP29 u Bakuu: Klimatske promjene, kritike i globalni prestiž

Međutim, dok se svjetski lideri okupljaju, kritike na račun ljudskih prava i klimatske politike zemlje već bacaju sjenu na događaj.

Dok se Azerbejdžan pripremao za globalni klimatski samit ovog mjeseca, dobio je pažnju kojoj se nadao. Ipak, kao što često biva kada ovaj naftom bogati, autoritarni režim organizuje prestižan međunarodni događaj, dio publiciteta bio je negativan.

Kada je prošle godine dobio ponudu da bude domaćin COP29, zakazanog od 11. do 22. novembra, Baku je sigurno očekivao kritike od organizacija poput Amnesty Internationala i Human Rights Watcha (HRW). No, kritike su stigle i iz poslovnih i finansijskih krugova.

Nedavni članci u Financial Timesu i The Economistu optužuju Azerbejdžan za korištenje COP-a kao izgovor za odvraćanje pažnje s vlastitih "kritično nedovoljnih" klimatskih planova, za "pranje" reputacije autoritarnog predsjednika Ilhama Alijeva i "manipulativni zeleni marketing" režima, te skretanje pažnje s lošeg stanja ljudskih prava i drugih nedostataka, piše RSE.

"Ne mogu da se ne osvrnem na kampanju klevetanja pojedinih medija s ciljem narušavanja imidža Azerbejdžana pod lažnim izgovorima", izjavio je Alijev na sastanku prije COP-a 10. oktobra.

"Takvi uzaludni pokušaji neće nas spriječiti u ostvarivanju naše plemenite misije borbe protiv negativnih posljedica klimatskih promjena."

Ovo nije prvi put da se Azerbejdžan suočava s ovakvom situacijom. Organizovanje velikih događaja već dugo vidi kao put ka međunarodnom prestižu.

Azerbejdžan je bio domaćin Eurosonga 2012. godine, više puta bezuspješno se kandidovao za Ljetne olimpijske igre, a ugostio je i događaje slične Olimpijadi: Evropske igre 2015. i Igre islamske solidarnosti 2017. Od 2017. godine, u centru Bakua se održava trka Formule 1, Velika nagrada Azerbejdžana.

Također, organizatori COP29 u Azerbejdžanu angažovali su PR firmu Teneo za 4,7 miliona dolara kako bi upravljala promocijom događaja. U dokumentaciji koju je Teneo predao u skladu s američkim Zakonom o registraciji stranih agenata, navedene su stotine pokušaja kontaktiranja medija, s jasnim naglaskom na glavne medije na engleskom jeziku.

Jedan od ključnih narativa organizatora konferencije je "posvećenost miru". Promovisali su ideju "primirja za COP", pozivajući sukobljene strane širom svijeta da prekinu borbe tokom trajanja događaja. Chatham House ovu ideju naziva "neusklađenom i neuvjerljivom" s obzirom na nedavne vojne akcije Azerbejdžana u Nagorno-Karabahu i kontinuirani pritisak na susjednu Armeniju.

Skoro 200 zemalja okupljat će se na klimatskom samitu Ujedinjenih naroda, COP29. A postizanje konsenzusa među ovolikim brojem učesnika može biti izazovno.

Međutim, kako svaka godina donosi vlastita obećanja, planove i dokumentaciju koja treba pratiti, razlog zašto se ove rasprave održavaju može biti teško pratiti.

Evo šta treba da znate o tome zašto je COP, skraćeno od Konferencija stranaka, važan:

Baku stands where tradition meets innovation, a city where medieval walls rise beside modern towers.

Azerbaijan, which has implemented various projects aimed at expanding renewable energy sources, protecting the environment, and reducing carbon emissions, continues to contribute… pic.twitter.com/PQpkBf2yJe

— COP29 Azerbaijan (@COP29_AZ) November 10, 2024

ZAŠTO IMAMO GODIŠNJI COP?
Zato što klimatske promjene utiču na svaku zemlju, bez obzira na to da li je doprinijela problemu, potrebna su globalna rješenja koja mogu adresirati različite potrebe među zemljama. Potpisivanjem Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC) 1992. godine, strane koje su je potpisale trudile su se da naprave razliku između bogatih zemalja koje su prouzrokovale većinu zagrijavanja i siromašnijih zemalja koje nesrazmjerno pate od toga. Drugim riječima, pregovori su postavljeni na ideji da bi zemlje koje su najviše profitirale od industrijalizacije trebale preuzeti najveću odgovornost za suočavanje sa zagrijavanjem koje je proizašlo iz toga.

Rješavanje ove neravnoteže postalo je teže jer su ekonomije zemalja u razvoju rasle, dok bogate zemlje balansiraju konkurentske troškove, uključujući ratove.

ŠTA GODIŠNJI SUMMIT MOŽE POSTIGNUTI?
Summit pruža prostor za zemlje da raspravljaju o rješenjima, uključujući energetske politike, financijske sheme ili potrebu za financiranjem. Gotovo svaki summit prisustvuju i svjetski lideri, što šalje važnu poruku da su njihove zemlje posvećene ciljevima UNFCCC-a. Prisustvo lidera također pomaže zemljama da drže jedni druge odgovornima za prethodna obećanja.

Međutim, godišnji COP je samo glavni događaj u kontinuiranom procesu. Predstavnici zemalja se sastaju tokom godine kako bi prikupili podršku za nove prijedloge klimatskih akcija prije COP-a, gdje se oni mogu usvojiti konsenzusom svih zemalja.

DA LI PROCES FUNKCIONIRA?
Iako svaki summit treba da unaprijedi globalnu klimatsku akciju u odnosu na prethodnu godinu, događaj također nudi zemljama priliku da pokažu svojim građanima da se problem rješava.

Važno je napomenuti da su zemlje počele brojati i izvještavati o svojim emisijama, a također je pomognuto premještanje stotina milijardi dolara u klimatsku pomoć zemljama u razvoju. Obavezivanje na odluke putem konsenzusa osigurava snažnu globalnu podršku za dogovorene akcije, čime se povećavaju šanse da se ove akcije provedu.

Međutim, tempo napretka bio je previše spor da bi se zaustavio porast globalnih temperatura. Od početka COP samita 1995. godine, i emisije i temperature nastavile su rasti, što znači da je svijet na putu ka ekstremnim klimatskim promjenama.

Podržavaoci UNFCCC procesa kažu da ne postoji alternativa za pregovaranje o velikim društveno-ekonomskim promjenama kako bi se pokušalo ograničiti globalno zagrijavanje.

ŠTA ĆEMO DOBITI OD COP29?
Ove godine summit se nada nekoliko ključnih dogovora: novi godišnji ciljevi za klimatske financije, sporazum o pokretanju multilateralnih tržišta ugljeničnih kredita, te dodatna sredstva za zemlje koje su već pogođene skupim klimatskim katastrofama. Osim toga, pregovarači će nastaviti raditi na tehničkim dogovorima koji nadograđuju rad učinjen na prethodnim summitima.

Izvan formalnog COP okvira, grupe zemalja mogu pokrenuti vlastite inicijative ili obećati financiranje za specifične projekte. Kompanije će vjerovatno objaviti komercijalne dogovore u vezi s klimatskom akcijom, dok financijeri pokušavaju prikupiti novac za klimatske investicije.

KOJA JE ULOGA AZERBEJDŽANA U COP29?
Azerbejdžan predsjedava COP29 ove godine, kada je rotirajuće predsjedništvo COP-a pripalo Srednjoj i Istočnoj Europi. Sljedeće godine Brazil će biti domaćin COP30 u Latinskoj Americi. Kao domaćin summit-a, zemlja radi cijele godine kako bi usmjerila pregovore prije samog samita i lobirala druge vlade za ambiciozniju akciju. Ovo daje predsjedništvu važnu ulogu u definiranju prioriteta summit-a.

ŠTA SE JOŠ DOGAĐA NA COP-U?
Osim pregovora među zemljama, COP summit nudi priliku svakome da privuče pažnju – ili financiranje – za svoju stvar. Stotine popratnih događaja omogućuju aktivistima i naučnicima da se sastanu sa industrijskim lobistima i financijskim gigantima.

Javne konferencijske pozornice domaćini panel diskusija na teme od kiselosti oceana do dizajniranja projekata za kompenzaciju ugljendioksida. Izložbeni prostor, nazvan "Zelena zona", nudi diskusije koje vode nacionalne delegacije, nevladine organizacije i korporacije.

Dok su neki summiti imali velike organizirane proteste, poput skupa hiljada ljudi ispred COP26 u Glasgowu 2021. godine, posljednja dva summita u Egiptu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima dozvolila su proteste samo u određenim, ograđenim područjima. Azerbejdžan, koji također zabranjuje javne proteste, vjerovatno neće vidjeti mnogo građanske akcije izvan visokosigurnosnog prostora konferencije.

Evo nekoliko glavnih aktera i pregovaračkih blokova koji će biti uključeni u COP29.

KINA
Kina proizvodi najviše energije iz fosilnih goriva koji zagrijavaju klimu, ali i iz obnovljivih izvora energije. Ona čini oko 30% godišnjih emisija ugljen-dioksida u svijetu, što Kinu čini najvećim zagađivačem stakleničkih plinova.

Međutim, emisije ove zemlje mogle su dosegnuti vrhunac nakon nedavnih proširenja obnovljivih izvora energije, prema Helsinškom centru za istraživanje energije i čistog zraka.

Iako je druga najveća svjetska ekonomija nakon Sjedinjenih Američkih Država, Kina zadržava oznaku zemlje u razvoju u klimatskim pregovorima Ujedinjenih naroda koji su započeli 1990-ih.

Kina tvrdi da bi Sjedinjene Države i druge industrijalizovane zemlje trebale djelovati prve i najbrže kada je riječ o klimatskoj akciji. Peking također odbija pozive da doprinosi klimatskom finansiranju za zemlje u razvoju.

Kina će na COP29 poslati novog diplomatu za klimatske promjene, jer je Liu Zhenmin, bivši zamjenik ministra vanjskih poslova, zamijenio dugogodišnjeg izaslanika za klimu, Xie Zhenhua, koji je otišao u mirovinu.

SAD
Sjedinjene Države, druga najveća zagađivačica i najveći historijski zagađivač, dolaze na COP29 nakon izbora koji će Donalda Trumpa vratiti na funkciju predsjednika 2025.

Pregovarači iz administracije odlazećeg predsjednika Joea Bidena, predvođeni savjetnikom Bijele kuće Johnom Podestom, predstavljat će zemlju na COP29.

Međutim, Trumpova pobjeda smanjuje šanse za postizanje jakog dogovora o novoj globalnoj klimatskoj financijskoj cilju ili sporazumu koji bi povećao broj zemalja koje bi trebale doprinositi.

Izabrani predsjednik Trump obećao je ponovno povući Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma iz 2015. i označio napore za povećanje zelene energije kao "prevaru".

Iako je administracija Biden osigurala stotine milijardi dolara za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama putem Zakona o smanjenju inflacije, SAD i dalje obara rekorde kao najveći proizvođač nafte i plina na svijetu tokom njegovog predsjedništva.

EVROPSKA UNIJA
27-člana EU još nije iznijela svoj stav o nekim od najspornijih pitanja za COP29.

Još nije jasno koliko bi trebao biti novi cilj za klimatsko finansiranje, ili koliko bi trebalo doći direktno iz nacionalnih budžeta, a koliko iz multilateralnih kreditnih institucija ili privatnih investicija. Međutim, EU je zahtijevala da Kina i druge zemlje u brzom razvoju doprinosu.

EU i njezine članice do sada su dale najviše globalnog klimatskog finansiranja, više nego udvostručivši svoju ponudu u posljednjoj deceniji. U 2023. godini EU i njezine članice dale su 28,6 milijardi eura (30,8 milijardi USD) u klimatsko finansiranje iz javnih izvora.

UJEDINJENO KRALJEVSTVO
Vlada britanske Laburističke stranke, koja je izabrana u julu, planira naglasiti svoju posvećenost klimi na COP29, nakon što je ministar energije Ed Miliband opisao Britaniju kao "ponovno u poslu lidera klime".

Zemlja koja je bila domaćin COP26 samitu u Glasgowu 2021. obećala je da će na samitu u Bakuu predati sljedeće setove ciljeva za smanjenje emisije ugljen-dioksida za 2035. godinu, tri mjeseca prije nego što to bude obavezna u februaru.

Britanija je također pozvala na ambiciozan cilj financiranja, ali nije jasno koliko će moći doprinositi iz svog budžeta koji je pod velikim dugom.

TROIKA
Pozvavši se na naziv "trojka", zemlje domaćini COP28, COP29 i COP30, prošle su godine izjavile da surađuju kako bi osigurale kontinuitet u organiziranju godišnjih klimatskih pregovora Ujedinjenih naroda.

Sve tri zemlje imaju ekonomije koje ovise o fosilnim gorivima. Ujedinjeni Arapski Emirati, domaćin COP28, i Brazil, domaćin COP30, spadaju među deset najvećih proizvođača nafte u svijetu, dok Azerbejdžan, domaćin COP29, podržava industriju prirodnog plina.

"BASIC" ZEMLJE
Kao brzo razvijajuće i gusto naseljene zemlje, Brazil, Južna Afrika, Indija i Kina mogu imati veliki utjecaj na sposobnost svijeta da se suoči s klimatskim promjenama.

Svaka zemlja traži više klimatskog finansiranja kroz koncept "zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti", što znači da bi bogate zemlje koje su najviše zagađivale historijski trebale učiniti više u rješavanju problema.

OSTALI PREGOVARAČKI BLOKOVI
G77 + KINA - Ovaj savez 77 zemalja u razvoju i Kine također tvrdi da bogate zemlje imaju veću odgovornost za smanjenje CO2 nego siromašne nacije.

AFRIČKA GRUPA PREGOVARAČA
Afričke zemlje će na COP29 zalagati za veće klimatsko finansiranje i za brzu primjenu člana 6 Pariškog sporazuma o pravilima tržišta ugljika.
Oni se i dalje brinu zbog zastoja u fondu za gubitke i štetu nakon poplava u Istočnoj Africi i fatalnih toplinskih valova u Sahelu.

Afričke zemlje planiraju osporiti odluku o smještaju tijela za tehničku pomoć fonda u Ženevi, protiveći se izboru ovog skupog grada umjesto preporuka za Nairobi.

Sjedište fonda bit će na Filipinima, ali tijelo za tehničku pomoć koje pruža podršku zemljama pogođenim štetama od prirodnih katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama bit će u Švicarskoj.

SAVEZ MALIH OSTRVSKIH DRŽAVA
Moćna skupina zemalja koje su nesrazmjerno pogođene klimatskim utjecajima, posebno porastom nivoa mora, AOSIS blok se fokusira na osiguranje trilijuna dolara u klimatskom financiranju i unapređenje globalnih napora za fazno ukidanje fosilnih goriva.

GRUPA NAJMANJE RAZVIJENIH ZEMALJA
Ova grupa od 45 zemalja također je vrlo ranjiva na klimatske promjene, ali je dala mali doprinos tome. Oni traže značajno financiranje od razvijenih zemalja, po mogućstvu u obliku bespovratnih sredstava. Također žele više novca za gubitke i štete.

KOALICIJA VISOKIH AMBICIJA
Predvođena Maršalskim Otocima, ova grupa zalaže se za agresivnije ciljeve smanjenja emisije i politike.