Ugalj i vještačka inteligencija: Trump zagovara energetski zaokret

Američki predsjednik ovim potezom dolazi u sukob sa ekološkim ciljevima velikih tehnoloških kompanija koje teže ka obnovljivim i nuklearnim izvorima energije. Ipak, zbog sve veće potražnje za električnom energijom, ugalj bi mogao ostati deo energetske mreže još neko vrijeme.

Predsjednik Donald Trump želi da oživi posrnulu industriju uglja u Sjedinjenim Američkim Državama tako što će koristiti termoelektrane na ugalj za napajanje data centara koje velike tehnološke kompanije grade kako bi razvijale i trenirale sisteme vještačke inteligencije (AI), piše CNBC.

U aprilu je Trump izdao izvršnu naredbu kojom je svom kabinetu naložio da identifikuje oblasti u SAD koje već imaju dostupnu infrastrukturu zasnovanu na uglju, a koje bi mogle da podrže rastuće energetske potrebe data centara. Cilj je i da se proceni mogućnost proširenja te infrastrukture kako bi se odgovorilo na sve veću potrošnju struje u tehnološkom sektoru.

Trump je više puta javno podržavao ugalj kao rešenje za energetske izazove. Na Svjetskom ekonomskom forumu u januaru izjavio je da bi mogao da odobri izgradnju elektrana za AI putem vanredne uredbe, pozivajući tehnološke kompanije da koriste ugalj kao rezervni izvor energije.

„Mogu koristiti šta god žele, ali neka im ugalj bude rezerva — dobar, čist ugalj“, rekao je tada Trump.

U sukobu sa ciljevima tehnološkog sektora

Međutim, ovaj pristup je u direktnom sukobu sa ekološkim ciljevima velikih tehnoloških kompanija. Dok industrija intenzivno ulaže u obnovljive izvore energije i sve više se okreće nuklearnoj energiji kako bi zadovoljila potražnju, pokušava i da smanji emisiju ugljen-dioksida, jednog od glavnih uzroka klimatskih promena.

Prema podacima Američke agencije za energetiku (EIA), ugalj proizvodi više CO₂ po kilovat-satu nego bilo koji drugi izvor energije, osim nafte. Ipak, trenutno povećanje potražnje za električnom energijom moglo bi nenamerno da produži vijek trajanja postojećih elektrana na ugalj.

Za rudarsku industriju, Trumpova inicijativa predstavlja moguću slamku spasa. Udio proizvodnje električne energije iz uglja opada sa 51% u 2001. godini na svega 16% u 2023.

Net Sahlstrom, glavni energetski direktor kompanije Tract iz Denvera, kaže da je termin „termička proizvodnja“ u energetskom sektoru uglavnom šifra za gas. Sahlstrom je ranije bio na čelu timova za energiju i održivost u Amazonu.

Na jednoj konferenciji u Oklahomi, predstavnici kompanija Amazon, Nvidia i Anthropic izbegli su direktan odgovor na pitanje da li bi koristili ugalj za svoje data centre. Predstavnik Amazona, Miller, rekao je da je „to uvijek kombinacija faktora – gde je energija dostupna i koje su alternative.“

Predstavnik Nvidije, Josh Parker, naveo je da njihova kompanija ostavlja tu odluku klijentima, dok je suosnivač Anthropica, Jack Clark, rekao da su moguće razne opcije, ali da ugalj nije visoko na listi prioriteta.

Sahlstrom je ocijenio da Trumpova uredba deluje više kao signal biračima iz rudarskih zajednica nego kao ozbiljna energetska strategija. Naglasio je da postoji velika razlika između korišćenja postojeće infrastrukture i izgradnje novih elektrana koje bi trajale 30–40 godina.

Dodao je da je ugalj sve više potisnut obnovljivim izvorima, gasom i postojećim nuklearnim elektranama zbog neisplativosti.

Također je izrazio sumnju da bi velike tehnološke kompanije, tzv. „hyperscaleri“, koje jure ciljeve o nultoj emisiji ugljenika, potpisivale dugoročne ugovore za korišćenje novih elektrana na ugalj.

Penzionisanje elektrana opterećuje mrežu

Ipak, povlačenje termoelektrana sa mreže predstavlja ozbiljan izazov jer potražnja za električnom energijom neprestano raste, delom zbog data centara, dijelom zbog reindustrijalizacije i prelaska ekonomije na električnu energiju.

Najveći elektroenergetski sistem u zemlji, PJM Interconnection, predviđa da bi potražnja mogla porasti za 40% do 2039. godine. PJM je već upozorio da je 40 gigavata proizvodnih kapaciteta, uglavnom iz uglja, pod rizikom da bude povučeno do 2030. godine, što je oko 21% ukupnog kapaciteta.

Prema izvještaju Moody’s-a iz oktobra, data centri će vjerovatno privremeno produžiti potražnju za ugljem, jer elektroprivrede odlažu penzionisanje termoelektrana kako bi sačuvale stabilnost mreže. Prema podacima Nacionalne rudarske asocijacije, već je odloženo gašenje termoelektrana sa ukupnim kapacitetom od 39 gigavata.

„Ako želimo da ozbiljno povećamo proizvodnju električne energije u Americi u narednih pet do deset godina, moramo da prestanemo sa zatvaranjem elektrana na ugalj“, rekao je sekretar za energetiku Kris Right.

Ipak, Sahlstrom veruje da su prirodni gas i obnovljivi izvori budućnost. Oko 60% smanjenja emisija iz energetskog sektora u poslednje dve decenije dolazi upravo iz zamene uglja gasom, a ostatak iz obnovljivih izvora.

„To je snažna kombinacija i teško mi je da zamislim da bi iko išao unazad i vraćao ugalj u miks, naročito ako je u pitanju klijent koji ima ciljeve za nultu emisiju“, zaključio je.