Otključavanje potencijala vjetra na bugarskom dijelu Crnog mora moglo privući globalne investitore da obezbijede prihode u budžet, koji trenutno bilježi minus 18 milijardi leva.
Investicije, a ne podizanje poreza i doprinosa za socijalno osiguranje, predstavljaju način da se prevaziđe nedostatak prihoda u državnoj kasi. Za razliku od Bugarske, susjedna Rumunija ima, ne samo zakonodavstvo za energiju vjetra na moru, već i fiksne ciljeve za obnovljive izvore energije u Crnom moru po godinama.
Potencijal Bugarske za korištenje vjetra na moru za proizvodnju električne energije ostaje blokiran zbog nedostatka zakonodavnog okvira za izgradnju i priključenje na mrežu takvih objekata na crnomorskoj obali. A to se ne može usvojiti zbog suprostavljenih stavova lokalnih zajednica i preduzeća, kao i zbog nedostatka parlamentarne većine koja bi podržala propise.
Istovremeno, očekuje se da će region doživjeti deficit od tri hiljade MW električne energije u januaru i februaru 2025. godine, što će uticati na cijene struje. Budžet trenutno ima deficit od 8% i nejasno je kako će se to prevazići. Upravo bi privlačenje investicija u obnovljive izvore energije na moru (OIE) moglo pomoći u popunjavanju te praznine. Doprinos lokalnoj ekonomiji je odvojen.
To je proisteklo tokom nedavne konferencije posvećene otključavanju potencijala bugarske obale Crnog mora, koju je organizovao Centar za proučavanje demokratije. Centar ima niz studija u tom pravcu, koje su takođe postale osnova za izradu posebnog nacrta zakona o projektima obnovljivih izvora energije na moru, koji je čak i u februaru 2024. godine usvojen u prvom čitanju od strane Parlamenta, uprkos otporu partije Vazrazhdane i ITN. Hotelijeri su skočili protiv propisa, tvrdeći da će vjetroturbine u moru biti vidljive turistima i da će biti oseke, uprkos činjenici da je predviđeno da budu instalirane na velikoj udaljenosti od obale.
Odlučeno je da se napravi informativna kampanja i precizira račun. Prvi prijedlog se nikada nije ostvario, a sada je Delian Dobrev, poslanik iz GERB-a i predsjednik odbora za energetiku u prethodnoj Narodnoj skupštini, prokomentarisao da su poboljšani predlozi tu, ali ništa više od toga.
Blokada i u društvu i u parlamentu
„Drugu sedmicu ne možemo da izaberamo predsjednika Narodne skupštine, da bismo počeli da radimo – da formiramo odbore i da počnemo sa razmatranjem prijedloga zakona.Krećemo se ka novim izborima na proljeće“, rekao je Dobrev. Pored toga, problem je u tome što projekti obnovljivih izvora energije na moru ne nailaze na dovoljnu podršku poslanika – posebno od proruskih stranaka koje koriste temu za propagande, dezinformacije i izazivanje straha među ljudima, a naša stranka ima samo 69 poslanika, dodao je Dobrev.Sve dok ne postoji jasna većina u parlamentu, offshore zakonodavstvo ne može biti usvojeno, dodao je Dobrev.
Složio se da bi otključavanje potencijala vjetra na moru moglo privući globalne investitore da obezbijede prihode u budžet, koji je trenutno bilježi minus 18 milijardi leva. Investicije, a ne podizanje poreza i doprinosa za socijalno osiguranje, kao što se trenutno komentariše, predstavljaju način da se prevaziđe nedostatak prihoda u državnoj blagajni.
„Možemo da napredujemo samo sa stranim ulaganjima u velike infrastrukturne projekte. Moramo da izaberemo deset od njih – vjetroelektrane na moru, autoputeve i druge i kroz koncesije date u transparentnim procedurama, kako bismo privukli investitore „, rekao je Dobrev. Prema njegovim riječima, lokalne zajednice treba da budu ubeđene da vjetroparkovi u moru neće ometati njih, a mogu čak i da obezbijede u svojim opštinama 50 po+sto koncesionih naknada koje plaćaju operateri obnovljivih izvora energije na moru, kao što je slučaj sa vađenjem podzemnih resursa.
Ogroman potencijal i nepredvidivo okruženje
Martin Vladimirov, direktor Programa za energetiku i klimu u Centru za proučavanje demokratije, istakao je da su globalni investitori u takve projekte neki od najvećih penzionih fondova koji traže sigurne investicije kako bi svojim štedišama pružili nizak rizik i dobru zaradu. Njegova koleginica Remina Aleksieva, međutim, napomenula je da je investiciono okruženje u Bugarskoj izuzetno neizvjesno zbog stalno menjajućeg zakonodavstva i odbacivanja prioriteta Vlade. Kao primer je navela zakonsku liberalizaciju tržišta električne energije u Bugarskoj za domaćinstva od 1. januara 2026. godine, ali su je poslanici pomerili za jul 2025. godine.
Ovo takođe ometa investitore, ne samo nedostatak zakonodavstva“, rekla je Alekiseva. Prokomentarisala je da je potreban poseban regulatorni okvir za vetroelektrane na moru, jer je postojeće zakonodavstvo o obnovljivim izvorima energije dovoljno teško da se prijavi za konvencionalne OIE koji će se koristiti za morske platforme. Prema njenim riječima, trenutni Nacionalni energetski i klimatski plan trebalo bi da postavi konkretne ciljeve za obnovljive izvore energije na moru.
Bugarski zakonski okvir blokira OIE na moru
