Razvoj obnovljivih izvora energije (OIE) u posljednjoj deceniji u Jadranskoj regiji pokazuje značajan porast. Prema najnovijim podacima, u 2023. godini kapaciteti solarnih elektrana dostigli su 2,3 gigavata, dok su kapaciteti vjetroelektrana iznosili 1,9 gigavata.
To predstavlja porast od 687 odnosno 455 posto u poređenju s kapacitetima prije deset godina, objavila je Bloomberg Adria u analizi.
Uprkos velikom napretku, potencijal obnovljivih izvora energije u Jadranskoj regiji još uvijek nije u potpunosti iskorišten. Međutim, firme koje su se odvažile ulagati u OIE pokazuju finansijsku isplativost takvih projekata. To je rezultat državnih poticaja, jeftinijih investicija i atraktivnih povratnih ulaganja.
Hrvatska se ističe kao regionalni lider po instaliranim vjetroelektranama, koje su u 2023. godini doprinijele sa 17 posto ukupne proizvodnje električne energije. Do unazad nekoliko godina veći interes investitora bio za vjetroelektrane ili hidroelektrane. To je potvrdio i Guy Brindley iz organizacije Wind Europa za naš portal.
„Vjetropotencijal Hrvatska jako dobro koristi prema našim podacima i vjerujemo da će se taj sektor dodatno nastaviti razvijati“, ističe Brindley.
Hrvatska ima veliki potencijal i za sunčane elektrane koji uopće ne koristi i nedostaje joj političke volje za razvoj ove vrste kapaciteta, rekao je za Financije.hr Dries Acke iz krovne organizacije za energiju sunca Solar Power Europe.
„Evropska unija se unazad nekoliko godina, a posebno od sukoba Rusije i Ukrajine, zaista fokusirala na obnovljive izvore energije, ali mi svi u EU još uvijek učimo cijeli ovaj proces. I zaista se i sama legislativa poboljšala u posljednjih nekoliko godina, koja ojačava sektor obnovljivih izvora energije. Imali smo već države koje su kasnile možda za ostatkom EU u ovom sektoru, ali kada su odlučile to promijeniti, tranzicija je išla brzo. Vjerujemo da i Hrvatska, kad se odluči, može jednako brzo napraviti ove iskorake u smjeru sunčanih elektrana“, ocjenjuje Acke, a prenose Financije hr.
Ako je suditi po podacima ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH, trendovi u Hrvatskoj se mijenjaju te poredeći 2022. i 2023. godinu, broj solarnih elektrana se povećao, i to za 380 posto, rekao je za Financije hr tokom Re-Source konferencije državni sekretar ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH, Ivo Milatić.
„U posljednje vrijeme značajan je porast instaliranja solarnih elektrana u porodičnim kućama a posebno po firmama. Činjenica je da smo mi samo 2918. godine, kada smo napravili prvi Pravilnik za instalaciju samoopskrbe odnosno samoproizvodnje imali u cijeloj zemlji uključujući i samostojeće elektrane 55 megavata instaliranih solarnih kapaciteta. Danas imamo više od 700. Oko 600 megavata od ovog broja je instalirano po obiteljskim kućama i halama firmi. Ove godine zasigurno očekujemo i 500 megavata solarnih elektrana. To nam govori da je solarizacija Hrvatske počela i da je nezaustavljiva“, rekao je Milatić za Financije.hr.
S druge strane, Slovenija ima najveći instalirani kapacitet solarnih elektrana, premašujući čak gigavat. Ipak, razvoj vjetroenergije u Sloveniji ograničen je zbog nepovoljnih regulatornih politika i otpora javnosti.
Slovenske firme preusmjerile su svoja ulaganja u druge zemlje u regiji poput Hrvatske i BiH. Primjerice, firme Petrol razvila je vjetroelektrane u Hrvatskoj, dok Interenergo širi svoje investicije ne samo u Hrvatskoj, već i u BiH. Srbija, nakon tri godine stagnacije, pokazuje znakove napretka u sektoru vjetroelektrane, dok se u BiH gradi novi kapacitet vjetroelektrane.
Iako se solarna energija također razvija, najveći zamah ipak dolazi od vjetroelektrana. Sve više investitora prepoznaje potencijal obnovljivih izvora energije, potaknutih padom troškova izgradnje i konkurentnosti s fosilnim gorivima.
Međutim, viši troškovi finansiranja uzrokovani povećanjem kamatnih stopa mogli bi predstavljati izazov u budućnosti.
Gradnja HE Foča na Drini pod znakom pitanja
Vlada FBiH donijela odluke o izradi dva strateška dokumenta iz oblasti energetskog sektora
