Crna Gora radi rekonstrukciju TE Pljevlja

Kako je saopšteno iz Ministarstva energetike i rudarstva, Mujović je to kazao uoči otvaranja Beogradskog energetskog foruma, koji se odražava danas i sjutra u Beogradu, a na kojem će vodeći energetski stručnjaci govoriti o najaktulenijim temama u sektoru energetike u regionu Jugoistočne Evrope.

“Crna Gora ima potencijal vode, vjetra i sunca, i u naredne dvije godine će implementirati 200 megavata električne energije iz novih izvora”, rekao je Mujović.

On je podsjetio da zemlje u regionu imaju iste ciljeve, interese i obaveze prema Evropskoj uniji (EU), kao i da bi trebalo da sarađuju, uče iz iskustva drugih i zajednički nastupaju i prema Energetskoj zajednici i evropskim partnerima kako bi dobili pomoć.

Mujović je istakao da Vlada Crne Gore, ali i vlade drugih zemalja, nijesu kadre da u potpunosti sprovedu proces energetske tranzicije.

“Potrebna je podrška evropskih partnera”, naglasio je Mujović.

“Glavni zadatak Crne Gore je da smanji emitovanje CO2 i ostalih gasova sa efektom staklene bašte, kao i da poveća proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, što je dio našeg nacionalnog energetskog plana”, naveo je Mujović.

On je objasnio da je Termoelektrana (TE) Pljevlja problem jer je to najvažniji crnogorski energetski resurs.

“Ostati bez 40 odsto električne energije sve je samo nije lako, međutim, moramo da radimo u tom pravcu i imamo obavezu da nađemo adekvatnu supstituciju”, rekao je Mujović, dodajući da je drugi problem korišćenje uglja za potrebe grijanja.

Mujović je podsjetio da se radi na ekološkoj rekonstrukciji TE, koja će biti okončana tokom 2025. godine, kao i da će tada biti znatno povoljnija situacija i prihvatljiviji nivo emisije štetnih gasova.

“Problem je kako “natjerati” stanovništvo da odustane od korišćenja uglja za potrebe grijanja, budući da građani, posebno na sjeveru Crne Gore, smatraju da bez drveta i uglja nema kvalitetnog grijanja”, istakao je Mujović.

Prema njegovim riječima, potrebno je stimulisati mjere energetske efikasnosti koja je, kako je kazao, ogromna šansa i prilika.

Mujović je istakao da je pokrenut specijalni program namjenjen poboljšanju energetske efikasnosti.

Kako je saopšteno iz resornog Ministarstva, na Ministarskom panelu, u okviru Beogradskog energetskog foruma, o strategijama zemalja regiona za ubrzanje energetske tranzicije zaključeno je da je u tom procesu potrebna veća saradnja država u regionu, ali i veća podrška evropskih finansijskih institucija.

Mujović je rekao da je cilj Crne Gore smanjenje emisije gasova za 55 odsto najkasnije 2030. godine, a da je dugoročna namjera da se ugljenična neutralnost ostvari do 2050. godine.

Mujović je istakao da će Crna Gora dobiti 200 novih megavata zelene energije kroz nekoliko projekata.

“Među njima su vjetropark Gvozd od 60 megavata, koji će vjerovatno biti završen do kraja 2025. godine, i novi agregat kapaciteta 60 megavata na hidroelektrani Perućica”, kazao je Mujović.

On je podsjetio da Crna Gora već proizvodi više od 60 odsto energije iz obnovljivih izvora, dok se ostatak dobija iz TE Pljevlja.

“Ali je u obavezi da krene sa njenim isključivanjem, što je lako reći, ali je veliki izazov izvršiti”, objasnio je Mujović.

On je podsjetio da Crna Gora mora da izgradi nove kapacitete iz obnovljivih izvora energije, kao i da mora da ojača kapacitete za hosting.

Mujović je dodao da Crna Gora ima ambiciozan plan i da je na dobrom putu da ispuni zahtjeve Energetske zajednice, ali je istakao i da bez političke stabilnosti ne može da se očekuje napredak.

“Vjetar i sunce mogu da budu pomoćni izvori energije, ali ne i glavni, cilj i namjera Crne Gore je da se ne fokusira samo na solarne ili vjetroelektrane, već da istovremeno investira u stabilne izvore energije”, zaključio je Mujović.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, na dvodnevnom skupu u Beogradu govoriće se o uticaju geopolitičkih dešavanja na sektor energetike, o strategijama država regiona za energetsku tranziciju i dekarbonizaciji elektroprivreda.

Dodaje se da se očekuje učešće 400 učesnika iz 150 kompanija, međunarodnih organizacija i institucija iz 26 zemalja.