Žiško o prevari sa Blokom 7: Biramo između Kine i EU, Izetbegovića niko nije posavjetovao

Poručio je ovo u razgovoru za Vijesti.ba stručnjak iz Centra za ekologiju i energiju Denis Žiško, komentarišući upozorenja koja je evropski komesar Johannes Hahn izrekao tokom jednodnevne posjete Sarajevu povodom izgradnje Bloka 7.

Ukoliko BiH želi postati punopravna članica EU, dodao je, onda mora "igrati po evropskim pravilima".

Evropa prepoznala problem kineskog uticaja

"Građani BiH opredijeljeni su za EU, ali se naši političari opredjeljuju za one koji će im odmah dati novac. Dakle, njih ne zanima šta će biti za pet ili deset godina. Mi ćemo dobiti novac od Kineza, ali to nije kineska investicija, nego kredit koji će implementirati kineske firme. Podsjećam da u ugovoru postoji klauzula koja kaže da se oko 80 posto iznosa mora vratiti kineskim firmama. To znači da će sve biti vraćeno kineskim firmama, a građani BiH će vraćati taj kredit", pojasnio je naš sagovornik.

No, postoji problem kod mogućnosti vraćanja kredita.

"Kada budžet padne, odnosno kada ne budemo mogli vraćati taj kredit, mi nećemo ići plakati Kinezima i govoriti da nemamo para, nego ćemo plakati Evropljanima, a onda nas EU morati vaditi iz toga u šta smo upali, zahvaljujući našim trenutnim političarima", upozorio je Žiško.

Osim toga, sa političkog aspekta evidentan je i problem kineskog uticaja na ove prostore, ali i samu EU.

"Kao primjer navedimo Grčku, koja je uzela mnogo kredita od Kineza i sad se preko tog uticaja od Grčke blokiraju neke odluke u Evropi, koje su protivne kineskim interesima. Dakle, Kinezi zadužuju buduće članice EU i njih ne interesuje da li ćemo stvarno moći vratiti taj novac, ali će preko tog duga moći kontrolisati našim odlukama. To je Evropa prepoznala kao problem", precizirao je ovaj stručnjak.

Netačne političke tvrdnje o smanjenju CO2 emisije

Izjavu predsjednika SDA Bakira Izetbegovića kako Blok 7 neće praviti ekološki problem EU, te da će se smanjiti korištenje lignita, Žiško vidi kao dokaz da "naši političari nemaju pojma o čemu pričaju".

"Nije mi jasno kako neki nije posavjetovao Izetbegovića prije sastanka sa Hahnom. Naime, količine lignita se neće smanjiti jer je kotao projektovan za 450 MW i znaju se tačne količine koliko će se trošiti uglja. Ne postoji način da se CO2 emisija smanji", pojasnio je stručnjak iz Centra za ekologiju i energiju.

On je primijetio da domaći politički zvaničnici ne prave razliku između CO2 emisije i polutanata poput sumpor-dioksida, noksa i prašine.

"Novi blok i nove tehnologije smanjuju zagađenje ovih polutanata. To znači da bi trebalo da bude postrojenje za odsumporavanje, te da bude smanjen broj čestica noksa, budući da to mora biti usklađeno sa direktivom koja tačno definiše granične vrijednosti za te polutante. Što se tiče CO2 emisija, to je sasvim druga stvar, koju naši političari očito ne razumiju", naglasio je Žiško.

On je ukazao na postojanje "carbonate capture technology", na čijem se razvoju radilo kako bi se CO2 hvatao i skladištio. Međutim, naš sagovornik konstatuje kako je riječ o izuzetno skupoj tehnologiji, koja se nikada neće moći primjenjivati na termoelektrane koje koriste ugalj.

Struja će poskupiti da bi se vraćao kredit

U razgovoru za Vijesti.ba, Žiško je posebno upozorio na takse koje će BiH zbog Bloka 7 morati platiti EU zbog ekoloških problema. Kako je rekao, u EU ponovo je uspostavljen sistem ETS-a, na osnovu kojeg se termoelektrane, odnosno energetski sektor primoravaju da krenu u dekarbonizaciju.

"Trenutna CO2 emisija je oko 20 evra po toni, sa tendencijom rasta jer je to način da se termoelektrane natjeraju da izađu iz sektora uglja. No, u fizibiliti studiji za Blok 7, kalkulisalo se sa iznosima oko 7,1 evro po toni, sa projekcijom da će to biti od 10 do 13 evra nakon 2030. godine. Dakle, namjerno su koristili niže cijene i pogrešne parametre CO2 emisija, jer su svjesni da će BiH morati preći na sistem ETS i plaćati CO2 emisiju, ukoliko hoće na evropsko tržište", precizirao je naš sagovornik.

On je napomenuo da BiH, kroz Energetsku zajednicu, još nije počela primjenjivati ETS sistem, ali da se to mora desiti u budućnosti.

"Možda ćemo u prvih nekoliko godina plaćati samo određene takse, ali kada uđemo u EU, mi ćemo morati prihvatiti sve njene standarde, pa i ETS sistem, ako mislimo izvoziti na tržište EU. Zašto bi termoelektrana u Evropi plaćala CO3 emisije i imala nelojalnu konkurenciju u BiH, na način da joj naša država uzima dio kolača na tržišu? Zatšto bi to EU dozvolila?", zapitao se Žiško.

Prema njegovom mišljenju, domaći bh. političari svjesni su problema i upozorenja, ali "kao i obično, računaju na izborni ciklus".

"Dakle, političari su pokriveni kineskim kreditom u periodu investicije narednih četiri, pet ili šest godina. Tu će biti mnogo novca kojim će moći raspolagati kako hoće. Treba podsjetiti da kineski kredit pokriva oko 80 posto investicije, a 20 posto investicije već je uzela Elektroprivreda i taj novac kontroliše, a mi znamo kako i na koji način se taj novac koristi i kako se potpisuju tenderi. To su milioni", napomenuo je naš sagovornik.

Smatra da će domaći političari u narednih četiri ili pet godina imati i političku korist, jer će se "hvaliti time da su Vlada i stranke koje su uspjele da pokrenu 'najveću poslijeratnu investiciju' u BiH".

"No, nakon četiri ili pet godina, građani će početi plaćati kineski kredit. Da bi se vraćao taj kredit i da bi se pokrile cijene CO2 emisije, energija mora poskupiti. Ona je i sada skupa, samo što se ona subvencionira iz budžeta. Ono što mi plaćamo na računu samo je dio realne cijene električne energije. Drugi dio njene cijene plaćamo kroz budžet, koji pune građani BiH", upozorio je Žiško.

Osvrnuo se i na upozorenje komesara Hahna da je BiH prestala subvencionirati rad vjetroelektrana, umjesto da slučaj bude suprotan. Žiško podsjeća da je naša država prije deset godina uspostavila sistem tzv Feed in tarifa.

"Taj sistem napravljen je da bi blokirao razvoj obnovljivih izvora energije, a našim političkim lobijima i tajkunima omogućio je da uzmu ogromne novce. U ovom momentu proizvodnja energije iz obnovljivih izbora jeftinija je od proizvodnje energije iz uglja", naglasio je Žiško.

Mišljenja je da je u BiH neophodno kompletno promijeniti sistem priključenja obnovljivih izvora na mrežu, te ukinuti sistem "Feed in" tarifa i otvoriti tržište za obnovljive izvore.

"Umjesto toga, izmišlja se milion procedura i komplikuju se zakoni koji odbijaju investiranje u obnovljive izvore", zaključio je naš sagovornik iz Centra za ekologiju i energiju.

N.Ć.
Energetika.ba