Beč: Zeleni poslovi su profesija budućnosti

Profesije koje doprinose održivom svijetu i pomažu nezavisnost od fosilnih goriva će u budućnosti doći do izražaja, navodi Bečka privredna komora. U narednim godinama će biti potrebno sve više tehničara za elektroniku, građevinskih mehaničara i špeditera.

Zeleni poslovi se odnose na profesije koje pomažu u ublažavanju utjecaja negativnih promjena u životnoj sredini i doprinose društvu koje živi održivo i efikasno koristi resurse. Stoga će najtraženije kompetencije budućnosti biti zelene vještine, odnosno vještine, znanje i stavovi koji podržavaju postizanje tih ciljeva. Dizajnersko razmišljanje, kreativnost, prilagodljivost, otpornost i empatija igraće sve važniju ulogu u budućnosti.

Kao rezultat promjena rađaće se ne samo nove profesije, već će i stare nestajati. I u tradicionalnim profesijama stručno osposobljavanje treba prilagoditi zelenom razmišljanju. Prema istraživanju koje je naručila Austrijska privredna komora, 75 posto mladih već je zainteresovano za poslove s fokusom na održivost i ekološke principe, pa ponude za obuku moraju biti u skladu s tim.

Elektronski tehničari će biti jedna od najtraženijih profesija u budućnosti, jer je za instaliranje solarnih sistema, rješenja za pametne kuće ili punjača za električne automobile potrebno sve više stručnjaka. Trenutno u Beču studira 1.345 studenata. Vodoinstalateri i HVAC tehničari također su jedna od profesija budućnosti, jer su oni ti koji sisteme grijanja i hlađenja u zgradama mogu napraviti klimatski prihvatljivim – na primjer sa toplotnim pumpama i solarnim kolektorima.

Špediter je, navode, profesija koja će uvijek biti tražena, jer je potrebna svakoj kompaniji koja trguje robom. Pored toga, špediteri tačno znaju kako da koordiniraju nabavku, transport i skladištenje robe i sirovina na takav način da minimiziraju ekološki otisak procesa i održe kvalitet robe nepromijenjenim.

Trenutno u pogonima i fabrikama austrijske prijestolnice ima 15.087 pripravnika, što je za 12,4 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Foto: (c) Wiener Linien/ Michèle Pauty

Energetika.ba