Globalne emisije CO2 iz proizvodnje energije porasle su na rekordnu razinu prošle godine, dijelom zbog iznimno sušnog ljeta, prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA).
U Sjedinjenim Američkim Državama, Kini i drugim zemljama hidroelektrane su mogle isporučivati manje električne energije zbog ekstremne suše, zbog čega je bilo potrebno koristiti fosilna goriva, objavila je IEA u petak u Parizu.
Čak 40 posto od 1,1 posto rasta emisije CO2 na 37,4 milijarde tona u 2023. uzrokovano je ograničenim hidroenergetskim kapacitetom. Emisije iz ugljena uglavnom su odgovorne za preostali porast.
Ipak, zahvaljujući širenju obnovljivih izvora energije, povećanje emisije CO2 u 2023. bilo je manje nego prijašnje godine, iako je potražnja za energijom rasla.
Unatoč rastu svojih gospodarstava, industrijalizirane zemlje zabilježile su rekordan pad svojih emisija CO2 u 2023. Tome je pridonijela povećana upotreba obnovljive energije, prelazak s ugljena na plin, veća energetska učinkovitost i manja industrijska proizvodnja.
Prema IEA-i, 2023. je bila prva godina u kojoj je najmanje polovina proizvodnje električne energije u industrijaliziranim zemljama dolazila iz izvora s niskim emisijama kao što su obnovljivi izvori energije i nuklearna energija.
Što je najvažnije, potrebni su nam mnogo veći napori kako bismo omogućili gospodarstvima u nastajanju i razvoju da povećaju ulaganja u čistu energiju, rekao je direktor IEA-e Fatih Birol.
Prema analizi IEA-e, upotreba čiste energije i dalje je koncentrirana u industrijaliziranim zemljama i Kini. Prošle godine te su zemlje predstavljale 90 posto novih fotonaponskih pogona i vjetroelektrana u svijetu i 95 posto prodaje električnih vozila.
Stoga su potrebni veći međunarodni napori za poticanje ulaganja u čistu energiju u zemljama u razvoju.
Kina tvrdi da je pronašla najveće nalazište zlata na svijetu
