Zagađenje vodotokova kanalizacionim i industrijskim otpadnim vodama goruće je pitanje u svijetu.
Dodatni problem predstavlja otpadni mulj, koji umjesto da bude iskorišten kao nepresušan resurs, pod uslovom da se njime adekvatno upravlja, završi kao zagađivač.
Mulj koji nastane prečišćavanjem otpadnih voda sadrži vodu, suhe materije, policiklične aromatične ugljovodonike, mikroplastiku, patogene mikroorganizme. Suhe,odnosno organske materije ne vode se kao opasan otpad, ali one to postanu jer često sadrže teške metale.
Rješenja
Kratkoročne mjere podrazumijevaju korištenje mulja u poljoprivredne svrhe ukoliko je prethodno kompostiran, digestiran i ukoliko je sadržaj teških metala u skladu sa propisima.
Potom se predviđa i korištenje u cementnoj industriji, termoelektranama, kao i odlaganje mulja na industrijske deponije, deponije pepela, jalovišta i napuštene rudarske objekte, prenosi Blic.
Dugoročne mjere podrazumijevaju uspostavljanje efikasnog i održivog sistema i infrastrukture za tretman, korištenje i krajnje zbrinjavanje mulja korištenjem najboljih dostupnih tehnologija i dobre prakse. Dugoročni plan podrazumijeva izgradnju regionalnih centara za upravljanje muljem, njegovo korištenje za rekultivaciju devastiranih lokacija, kao i termički tretman mulja sušenjem.
(Energetika.ba)
Potpisan ugovor o izgradnji vjetroparka “Ljubuša”
U narednim danima sastanak nadležnih o poskupljenju struje u RS
