Ministarstvo okoliša FBiH ne treba ovlastiti zagrebačku laboratoriju

Deponija Uborak projektovana je i izgrađena kako bi omogućila deponovanje i sanitarni tretman komunalnog otpada koji se sakupi na prostoru grada Mostara.

Ona je vremenom postala „regionalna deponija“ na kojoj je zbrinjavan komunalni i medicinski otpad, kancerogeni mulj, te eutanazirani ostaci pasa i bolesnih životinja sa prostora više hercegovačkih općina.

Neadekvatan tretman otpada i neinstalisanje odgovarajućih filtera su uzrokovali izlijevanje velikih količina ocjednih otpadnih voda u korito rijeke Neretve sa neutvrđenim nesagledivim posljedicama po zdravlje ljudi i životinja.

Pretpostavlja se da je na ovaj način došlo do kontaminiranja tla i podzemnih te protočnih voda sa mogućim dugotrajnim štetnim posljedicama.

Kako je zbog intenziteta onečišćenja zemljišta i voda širi prostor općine Mostar dugotrajno kontaminiran sa reziduima brojnih štetnih hemijskih jedinjenja izlučenih u okviru „otpadnih voda“ sa deponije ,Uborak, neophodno je u dugom vremenskom razdoblju onemogućiti daljnju kontaminaciju vode i tla na području općine Mostar u slivnom području rijeke Neretve.

Zato je neophodno da nova lokacija deponije komunalnog otpada bude na prostoru koji će biti fizičkom prirodnom barijerom odijeljena od rijeke Neretve.

Do sada nije bilo sistematskih aktivnosti na analizi zemljišta i voda koje se nalaze u blizini deponije Uborak. Razlozi za ovu okolnost su nepoznati sa mogućom krivičnom odgovornošću.

U Bosni i Hercegovini su akreditirani laboratoriji za analizu određenih hemijskih supstanci koje su kontaminanti vode i zemljišta u okolini deponije Uborak. Za one elemente i hemijske spojeve koji se ne mogu analizirati u BiH laboratorijama hitno je potrebno izvršiti analize u inostranim akreditiranim laboratorijima kako bi se utvrdilo što je sve kontaminiralo i šta kontaminira stanovništvo šireg prostora Uborka.

Dodatnu težinu ovoj problematici daje okolnost da je Federalno ministarstvo okoliša i turizma iz, za sada neobjašnjivih i neshvatljivih razloga, ovlastilo Laboratorij iz Zagreba (Euroinspekt Croatia kontrola) da obavi analize kancerogenog otpadnog mulja iz postrojenja za predišćavanje otpadnih voda u rijeku Neretvu koji se poslije deponovao na Regionalnu deponiju Uborak.

Dodatne provjere i uvid u Potvrdu o akreditaciji HRN EN ISO/IEC 17025:2007 su nedvojbeno pokazale da ovaj laboratorij nije ovlašten za analize hemijskih spojeva (parametri PCB-a u mulju) kojima pripada i kancerogeni piralen, te da se rezultati analiza uzorkovanog mulja razlikuju od analiza istih uzoraka koje je komparativno analizirao Federalni agropedološki zavod iz Sarajeva.

Javnost Bosne i Hercegovine je putem medija i zvanične web stranice Vlade Federacije (posredstvom Federalnog ministarstva okoliša i turizma) netačno informisana i dovedena u zabludu a stanovništvo bjelopoljske kotline stavljeno u poziciju da bude i dalje kontaminirano najštetnijim tvarima, uzročnicima kancerogenih oboljenja, što su nedvojbeno utvrdila medicinska istraživanja prostora koje gravitira ovoj deponiji.

Deponovanje ogromnih količina komunalnog otpada, lešina životinja, medicinskog otpada iz bolnica, kancerogenih spojeva poput piralena je podrazumijevalo ugradnju odgovarajućih filtera i prečistača koji će onemogućiti da štetne tvari posredstvom otpadnih voda koje predstavljaju iscjedke sa deponije budu filtrirane.

Zbog nebrige i nesposobnosti Gradske uprave i menadžmenta JP ,,Deponija Uborak" do današnjeg dana nije došlo do ugradnje ovih prečistača, mada su donatorska finansijska sredstva za ovu namjenu bila obezbijeđena.

Deponija Uborak je projektovana i predviđena za deponovanje isključivo komunalnog otpada. Brojni su dokazi da je na njoj izvršeno „zbrinjavanje“ ogromnih količina medicinskog otpada, eutanaziranih pasa te uginulih domaćih životinja oboljelih od zaraznih bolesti, prije svega bruzeloze i kju groznice a u posljednje vrijeme i kancerogenog piralena.

Grad Mostar je 2013. godine na svoj žiro račun deponovao finansijska sredstva u iznosu od 6.000.000,00 KM od kredita Svjetske banke čija je isključiva svrha bila sanacija prve deponije na lokalitetu Uborak.

Predviđena sanacija nikada nije započeta i u nju nije utrošena niti jedna KM.

Deponiji Uborak 16.09.2019. godine ističe upotrebna dozvola. Prema tvrdnjama nadležnih stručnih osoba iz resornog Federalnog ministarstva te osoba iz Federalne inspekcije, ovoj deponiji neće biti produžena upotrebna dozvola.

Budući da deponija Uborak ni do sada nije imala građevinsku dozvolu, niti urbanističku saglasnost za rad, stanovnici bjelopoljske kotline koji trpe posljedice njenog nelegalnog rada opravdano strahuju da niti neprodužavanje "upotrebne dozvole" neće biti prepreka da se nastavi svjesno i neodgovorno kontaminiranje stanovnika ovog kriznog područja.

Zato je, u situaciji kada se zakoni evidentno krše, što za posljedicu ima enormne posljedice za zdravlje ljudi, traži hitna reakcija Predstavničkog doma Parlamenta Federacije koja će za posljedicu imati jedinu pravednu i odgovornu odluku: HITNO ZATVARANJE I ADEKVATNU SANACIJU DEPONIJE UBORAK.

Nakon velikog bunta stanovnika šireg prostora bjelopoljske kotline koji će trajati sa povećanim intenzitetom i blokiranjem odvoza smeća iz grada Mostara a koji je posljedica enormnog povećanja broja oboljelih od najtežih bolesti (čiji bi uzrok mogao biti onečišćenje vazduha, zemljišta i vode) ukazala se neodložna potreba da se u nedostatku adekvatne reakcije grada Mostara ova goruća problematika razmotri u okviru sistematične prezentacije stanja na ovoj deponiji uz učešće reprezenata grada Mostara, Federalnog ministarstva okoliša i turizma, reprezenata Federalnog agropedološkog zavoda iz Sarajeva te predstavnika Udruženja građana „Jer nas se tiče“ iz Mostara.

(Energetika.ba)