U Beču raste interes za 'zelenim' poslovima

Zeleni poslovi su oni koji aktivno pomažu u izbjegavanju negativnih posljedica za okoliš te tako doprinose energetskoj tranziciji. Kako bi postupni prelazak na obnovljive izvore i postizanje energetske nezavisnosti bili lakši, potrebna je kvalificirana radna snaga. Zelene vještine spadaju u najtraženije kompetencije budućnosti.

Prema podacima Bečke gospodarske komore, troje od četvero mladih zanima se za obrazovanje koje uključuje zelene vještine. Drugim riječima, 75 posto bečkih srednjoškolaca interesira se za poslove koji su usmjereni na zaštitu okoliša.

Vještine koje podrazumijevaju održivo djelovanje već su danas dio jednog od 200 smjerova u obrtničkim školama. I to se ne odnosi samo na poslove koji su nastali slijedom zelene tranzicije, nego i na mnoge tradicionalne obrte, saopćeno je iz Međunarodnog ureda Grada Beča.

U njih ne spadaju samo poslovi koji očigledno pridonose održivosti, nego i poslovi koji uključuju popravke te obradu regionalnih materijala na način kojim se čuvaju prirodni resursi. "Upravo zato je vrlo važno da u Beču postoje proizvodna poduzeća", naglašavaju iz Bečke gospodarske komore.

Ekološki otisak

Posao elektrotehničara bit će jedan od najtraženijih poslova u budućnosti jer će za postavljanje fotonaponskih sistema, rješenja za pametne kuće te punionica električnih automobila trebati sve više takvih stručnjaka. Broj mladih koji se obučavaju za posao elektrotehničara ove se godine u odnosu na prošlu povećao za petinu.

U poslove budućnosti spadaju i plinoinstalateri te građevinski tehničari. Oni igraju važnu ulogu u prelasku na klimatski prihvatljiva rješenja koja koriste obnovljive izvore kao što su dizalice topline ili solarni moduli. Broj naučnika u tom području u ovoj se godine povećao za 11,5 posto.

Zanimanje za posao špeditera također se povećava, u odnosu na lani šegrta je u tom zanimanju za trećinu više. To je objašnjeno činjenicom da svakoj tvrtki koja se bavi trgovinom robe treba obučena radna snaga za provedbu logistike. Špediteri točno znaju kako koordinirati prijevoz i skladištenje robe i sirovina kako bi ekološki otisak bio što manji, a da pritom ne utječu na kvalitetu robe.

U bečkim pogonima i tvrtkama trenutačno ima više od 15.000 naučnika, što je za 12,4 posto više nego lani.

(Energetika.ba)