WMO: Usporen rast koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi

Ujedinjeni narodi kažu da je koncentracija stakleničkih gasova u atmosferi prošle godine oborila rekorde pošto su klimatske promjene potaknule ekstremne vremenske uslovee širom svijeta.

U biltenu objavljenom u srijedu, UN-ova Svjetska meteorološka organizacija (WMO) rekla je da su tri glavna staklenička gasa oborila rekorde u 2022. i upozorila da se "ne nazire kraj". Globalne koncentracije ugljičnog dioksida bile su 50% više od predindustrijskog prosjeka, što je uznemirujući novi rekord, te nastavljaju rasti i ove godine.

Ugljični dioksid najvažniji je staklenički gas u atmosferi, odgovoran je za približno 64% efekta zagrijavanja na klimu, uglavnom zbog izgaranja fosilnih goriva i proizvodnje cementa. Stopa rasta koncentracija ugljičnog dioksida bila je nešto niža od prethodne godine i prosjeka decenije, prema WMO-ovom biltenu o stakleničkim gasovima.

Zašto je pala koncentracija ugljičnog dioksida?

Porast od 2,2 dijela na milion (ppm) u godišnjem prosjeku od 2021. do 2022. bio je nešto manji od 2020. do 2021. i za proteklu deceniju (2,46 ppm godišnje). Najvjerovatniji razlog je povećana apsorpcija atmosferskog CO2 od strane kopnenih ekosistema i oceana nakon nekoliko godina s klimatskim fenomenom La Niña. Razvoj El Niño 2023. stoga može imati posljedice na koncentracije stakleničkih gasova.

Povećanje koncentracije metana od 2021. do 2022. bilo je nešto niže od rekordne stope zabilježene od 2020. do 2021., ali znatno više od prosječne godišnje stope rasta tokom posljednje decenije. Nivoi dušikovog oksida, trećeg glavnog gasa, zabilježile su najveći međugodišnji porast od 2021. do 2022., prema "Biltenu stakleničkih plinova", koji se objavljuje kao informacija za pregovore Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, ili COP28, koji će uskoro početi u Dubaiju.

"Unatoč decenijama upozorenja naučne zajednice, hiljadama stranica izvještaja i desecima klimatskih konferencija, još uvijek idemo u krivom smjeru. Trenutni nivo koncentracije stakleničkih gasova stavlja nas u scenarij povećanja temperatura znatno iznad ciljeva Pariškog sporazuma do kraja ovog stoljeća. To će biti popraćeno ekstremnijim vremenskim prilikama, uključujući intenzivnu vrućinu i oborine, topljenje leda, porast nivoa mora te zakiseljavanje oceana. Socioekonomski i ekološki troškovi će porasti. Moramo hitno smanjiti potrošnju fosilnih goriva", rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.

Posljednji put kada je Zemlja doživjela usporedivu koncentraciju CO2 bilo je prije 3-5 miliona godina, kada je temperatura bila 2-3°C viša, a nivo mora 10-20 metara viša nego sada.

Oko 80% emisija stakleničkih gasova dolazi iz grupe najvećih svjetskih gospodarstava G20.

Ovog mjeseca UN-ov godišnji Summit o klimi trebao bi započeti u Dubaiju i mogao bi uključivati poticaj za postupno ukidanje upotrebe fosilnih goriva prije 2050. No, do sada su zemlje koje čine velike udjele u svjetskim emisijama ugljika daleko ispod potrebnog nivoa smanjenja emisija.

(Energetika.ba)