Energetska i klimatska strategija BiH: Manje uglja, više gasa

Prema energetskoj strategiji Bosne i Hercegovine koja se temelji na očekivanim klimatskim promjenama do 2030.godine naša zemlja emisiju ugljen dioksida može znatno smanjiti upotrebom zemnog gasa.

Preduvjet za to je ulaganje u nove projekte interkonekcije BiH sa Hrtavskom i Srbijom. O tome je na regionalnom kolokviju Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE) održanom krajem prošlog mjeseca u Sarajevu govorio Edhem Bičakčić, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta ove strukovne organizacije. U veoma iscrpnom izvještaju o projekciji razvoja elektroenergetike BiH u kontekstu klimatskih promjena naznačio je četiri projekta konekcije sa susjedima a preko njih sa glavnim koridorima snabdijevanja gasom. Interkonkcija bi se na jugu ostvarila sa Hrvatskom na potezu Zagvozd - Posušje - Novi Travnik sa krakom za Mostar. Sjeverni pravac povezivanja bio bi Slobodnica (Hrvatska) - Brod (BiH) - Zenica. Sa Hrvatskom bi bili povezani i na zapadu pravcem Lička Jesenica - Tržac - Bosanska Krupa sa krakom za Bihać odnosno Velika Kladuša - B.Krupa - Ključ. Nova interkonekcija sa Srbijom bila bi od Novog Sela (Bijeljina) ka Banjoj Luci i Novom Gradu (ranije Bos. Novi).

Regionalnu osnovu za realizaciju ovih projekata prema Bičakčićevim riječima čine transanadolski, transjadranski i jonsko-jadranski gasovod, Turski tok, interkonekcije Bugarske i Srbije te Grčke i Bugarske, potom Bugarske, Ruminije i Mađarske, zatim Slovenije i Hrvatske, LNG Krk te Gastrans. Na većini ovih gasovoda u toku su administrativne predradnje ili započeta ulaganja.

Za učesnike kolokvija posebnpo zanimljiva bila je opservacija Edhema Bičakčića o tome kakva je budućnost bosanskohercegovačke elektroenergetike.

- Ako je jasno opredjeljenje da se ispoštuju zahtjevi Evropske energetske politike osnovni strateški cilj BiH mora biti usklađivanje zakonodavstva, što je kompleksan zadatak koji podrazumijeva obimne i suštinske promjene i sveobuhvatnu reformu energetskog sektora. Ugalj je za BiH ključni prirodni resurs i treba ga koristiti kao tranzicioni resurs za tranziciju energetskog sektora ka dominantnom korištenju obnovljivih izvora, istaknuto je u vezi s ovim.

U periodu 2020-2035. prosječno će se na korištenja energije sunca, vjetra, hidropotencijala, biomase... godišnje graditi kapaciteti od 120 megavata novih obnovljivih izvora što je investicija od oko 220 miliona KM. Značajan podsticaj tim investicijama trebalo bi da bude očekivani pad cijena tehnologija za vjetroelektrane i solarne elektrane.

Tokom jednodnevnog rada kolokvija osim Bosne i Hercegovine energetske i klimatske nacionalne strategije prezentirali su predstavnici Austrije, Hrvatske, Gruzije, Italije, Srbije, Slovenije, Turske, Ukrajine.

Kolokvij je organizovao SEERC, odnosno Četvrta svjetska regionalna CIGRE čijim aktivnostima rukovodi Upravni odbor. Član tog tijela u ime Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme je Edhem Bičakčić. Članstvo SEERC-a trenutno čini više od 20 nacionalnih komiteta. Skupu u Sarajevu prisustvovali Alexander Winter, generalni sekretar SEERC, Reich Klemens, predsjednik Upravnog odbora SEERC, te Philippe Adama, generalni sekretar CIGRE Pariz. Domačinima su odali priznanje za izvanrednu organizaciju skupa i ukupnu aktivnost. Za Bosanskohercegovački komitet CIGRE bio je ovo prvi probni test u pripremama za zasjedanje Administrativnog vijeća CIGRE kojem će Sarajevo biti domačin 2023. godine, što se može najaviti i kao najznačajniji svjetski skup elektroenergetičara.

Energetika.ba