Energetski sektor se mora otvoriti prema novim tehnologijama

Energetski sektor se mora otvoriti prema novim tehnologijama

Prema određenim projekcijama do 2050. godine potrošnja energije bi trebala porasti za najmanje 50 odsto i energetska tranzicija i evolucija energetsko

Prema određenim projekcijama do 2050. godine potrošnja energije bi trebala porasti za najmanje 50 odsto i energetska tranzicija i evolucija energetskog sistema ključna su pitanja budućnosti.

Ovo je između ostalog istaknuto tokom drugog dana Samita energetike u Trebinju na panelu o hibridnoj energetskoj budućnosti, gdje je postavljeno i ptanje koliko dugo se energetski sistemi mogu održavati na konvencionalnim i konzervativnim metodama proizovdnje i distribucije energije.

S jedne strane, procjene o rastu potrošnje su dobre, posebno za proizvođače energije, međutim loše je to što proizvodnja te energije u dobroj mjeri utiče na okolinu i biće ogroman izazov to proizvesti, a ne uticati na okolinu. Takođe, izazov je i digitalizacija energetskog sektora koji se mora otvoriti prema novim tehnologijama jer ozbiljno kasni za ostalim industrijama.

Potencijali za nove tehnologije prije svega u prenosu i distribuciji su ogromni ali digitalizacija u tom smjeru mora da prati i legislativa, odnosno izmjena zakona, demokratizacija i liberalizacija kompletnog tržišta.

“Potrebe potrošača nisu iste na jednom malom prostoru i niz je faktora koji će uticati na legislativu koja mora ići u smjeru davanja mogućnosti da bi sistem bio održiv”, rekao je Savo Minić, direktor kompanije “Kaldera company”.

Miroslav Nikolić, iz Elektroprivrede HZHB rekao je da je u cijelom procesu ključan prenos energije ali da postoji i strah od novih tehnologija u svemu tome jer to je sistem koji prije svega zahtjeva sigurnost i stabilnosti, međutim kako je naglasio, ključno je pitanje može li se zaustaviti primjena takvih tehnologija.

Stefan Krneta, osnivač kompanije Dwelt iz Banjaluke rekao je da sve što se trenutno radi u energetici radi se zbog krajnjeg kupca koji je danas edukovan i koji zna šta su čisti izvori energije.

“Liberalizacijom tržišta kupcu je pružena mogućnost da bira od koga će kupiti struju, a u isto vrijeme to više nije pasivan kupac, već aktivan s obzirom da svaka druga – treća kuća imaju solarni panel”, rekao je Krneta.

Inače, ova kompanija sa svojim proizvodom “Platformom X” osvojio je prvo mjesto na PODIM konferencijij u Sloveniji i to u konkurenciji od 120 kompanija iz Centralne Istočne Evrope.

U finalnoj trci kako je pojasnio Krneta učestvovala su i dva startapa iz Švajcarske te po jedan iz Njemačke i Rumunije. Krneta je istakao da se radi o ogromnom uspjehu jer je nešto što je razvilo i napravilo 25 ljudi u Banjaluci prepoznato kao najbolje i sa ogromnim potencijalom za međunaordno tržište.

“Cilj je da se razvoj i okosnica zadrže u Banjaluci”, rekao je Krneta.

Drugi dan Samita energetike u Trebinju koji se održao u petak obilježila je i priča o daljinskom sistemu grijanja, a panelisti su, između ostalog, zaključili da je u toj oblasti neophodna reforma kako u promjeni energenta tako i u energetskoj efikasnosti.

Kako je istaknuto, postoje ogromni potencijali za uštedama i energetskoj efikasnosti, a u prilog toga govori i činjenica da je naplata tog grijanja uglavnom zasnovana na paušalnom principu, odnosno po kvadratu stana, a ne količini isporučene energije.

Da bi se prešlo u naplatu po količini isporučene energije, prije svega neophodno je poboljšati stanogradnju upravo u smislu energetske efikasnosti.

Jedan od panelista u vezi sa daljinskim sistemom grijanja, bio je i Dejan Jovišević, rukovodilac u banjalučkom preduzeću “Eko Toplane”, koji je rekao da je taj sistem dekarbonizovan 99 odsto i da se ovaj grad grije na biomasu, međutim i dalje se radi i razmatra uvođenje drugih oblika energije kao što su razvoj solar-termal ali i geotermalne energije.

Energetika.ba / NN