Energetski sektor se mora otvoriti prema novim tehnologijama

Prema određenim projekcijama do 2050. godine potrošnja energije bi trebala porasti za najmanje 50 odsto i energetska tranzicija i evolucija energetskog sistema ključna su pitanja budućnosti.

Ovo je između ostalog istaknuto tokom drugog dana Samita energetike u Trebinju na panelu o hibridnoj energetskoj budućnosti, gdje je postavljeno i ptanje koliko dugo se energetski sistemi mogu održavati na konvencionalnim i konzervativnim metodama proizovdnje i distribucije energije.

S jedne strane, procjene o rastu potrošnje su dobre, posebno za proizvođače energije, međutim loše je to što proizvodnja te energije u dobroj mjeri utiče na okolinu i biće ogroman izazov to proizvesti, a ne uticati na okolinu. Takođe, izazov je i digitalizacija energetskog sektora koji se mora otvoriti prema novim tehnologijama jer ozbiljno kasni za ostalim industrijama.

Potencijali za nove tehnologije prije svega u prenosu i distribuciji su ogromni ali digitalizacija u tom smjeru mora da prati i legislativa, odnosno izmjena zakona, demokratizacija i liberalizacija kompletnog tržišta.

"Potrebe potrošača nisu iste na jednom malom prostoru i niz je faktora koji će uticati na legislativu koja mora ići u smjeru davanja mogućnosti da bi sistem bio održiv", rekao je Savo Minić, direktor kompanije "Kaldera company".

Miroslav Nikolić, iz Elektroprivrede HZHB rekao je da je u cijelom procesu ključan prenos energije ali da postoji i strah od novih tehnologija u svemu tome jer to je sistem koji prije svega zahtjeva sigurnost i stabilnosti, međutim kako je naglasio, ključno je pitanje može li se zaustaviti primjena takvih tehnologija.

Stefan Krneta, osnivač kompanije Dwelt iz Banjaluke rekao je da sve što se trenutno radi u energetici radi se zbog krajnjeg kupca koji je danas edukovan i koji zna šta su čisti izvori energije.

"Liberalizacijom tržišta kupcu je pružena mogućnost da bira od koga će kupiti struju, a u isto vrijeme to više nije pasivan kupac, već aktivan s obzirom da svaka druga – treća kuća imaju solarni panel", rekao je Krneta.

Inače, ova kompanija sa svojim proizvodom "Platformom X" osvojio je prvo mjesto na PODIM konferencijij u Sloveniji i to u konkurenciji od 120 kompanija iz Centralne Istočne Evrope.

U finalnoj trci kako je pojasnio Krneta učestvovala su i dva startapa iz Švajcarske te po jedan iz Njemačke i Rumunije. Krneta je istakao da se radi o ogromnom uspjehu jer je nešto što je razvilo i napravilo 25 ljudi u Banjaluci prepoznato kao najbolje i sa ogromnim potencijalom za međunaordno tržište.

"Cilj je da se razvoj i okosnica zadrže u Banjaluci", rekao je Krneta.

Drugi dan Samita energetike u Trebinju koji se održao u petak obilježila je i priča o daljinskom sistemu grijanja, a panelisti su, između ostalog, zaključili da je u toj oblasti neophodna reforma kako u promjeni energenta tako i u energetskoj efikasnosti.

Kako je istaknuto, postoje ogromni potencijali za uštedama i energetskoj efikasnosti, a u prilog toga govori i činjenica da je naplata tog grijanja uglavnom zasnovana na paušalnom principu, odnosno po kvadratu stana, a ne količini isporučene energije.

Da bi se prešlo u naplatu po količini isporučene energije, prije svega neophodno je poboljšati stanogradnju upravo u smislu energetske efikasnosti.

Jedan od panelista u vezi sa daljinskim sistemom grijanja, bio je i Dejan Jovišević, rukovodilac u banjalučkom preduzeću "Eko Toplane", koji je rekao da je taj sistem dekarbonizovan 99 odsto i da se ovaj grad grije na biomasu, međutim i dalje se radi i razmatra uvođenje drugih oblika energije kao što su razvoj solar-termal ali i geotermalne energije.

Energetika.ba / NN