Evropski povjerenik za energetiku Dan Jorgensen izjavio je kako bi Evropska unija (EU) mogla kupovati više američkog plina, što bi sigurno zadovoljilo američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali i da će smanjiti birokratske procedure ove godine kako bi se ubrzala izgradnja kapaciteta temeljenih na obnovljivim izvorima.
Evropska komisija očekuje da će ove godine biti instalirana rekordna količina u kapacitetima kad je riječ o pogonima na obnovljive izvore energije.
Po riječima Jorgensena, zelena tranzicija ne mora nužno isključiti kupovinu više američkog plina.
Američki je predsjednik uveo 90-odnevnu stanku na primjenu velikog dijela carina, a ove je sedmice predložio da EU kupi američkih energenata u vrijednosti od oko 350 milijardi dolara kako bi se smanjio trgovinski deficit SAD-a.
SAD je već najveći dobavljač ukapljenog prirodnog plina (LNG) za EU. Prošle godine je iz te zemlje došlo 45 posto ukupnog evropskog uvoza LNG-a za iznos od oko 13 milijardi dolara, prenose Financije hr.
“Postoji potencijal da kupimo više LNG-a iz SAD-a, no to mora biti u skladu s našom zelenom tranzicijom”, kazao je Jorgensen uz napomenu da je to objasnio i američkom ministru energetike Chrisu Wrightu. No, Bruxelles teško može učiniti nešto više od poticanja firmi da sklapaju ugovore s Amerikancima.
Preko hrvatskog LNG terminala na otoku Krku također se uvozi, uz ostalo, i plin iz SAD-a.
Evropska komisija očekuje novih 89 gigavata (GW) kapaciteta temeljenih na obnovljivim izvorima ove godine u EU. To bi uključivalo 19 GW u energiji iz vjetra i 70 GW iz solarnih elektrana.
Takva očekivanja postoje uprkos pritužbama investitora da se dugo čeka na dozvole te da nema dovoljno kapaciteta u elektroenergetskoj mreži za prihvat.
Jorgensen ističe da su obnovljivi izvori ključni za smanjenje cijena energije i okončanje ovisnosti o uvozu ruskih fosilnih goriva.
“Svi smo svjesni da visoke cijene energije koju plaćamo nisu održive za globalnu utakmicu u budućnosti. Potrošili smo više novca za kupnju fosilnih goriva od Rusije od 2022. godine, no što smo dali novca za pomoć Ukrajini”, prenosi Financial Times njegove riječi.
Glavni izvršni direktor najvećeg svjetskog developera pučinskih vjetroelektrana Orsteda, Rasmus Errboe, upozorio je da je evropska industrija u tom energetskom sektoru pred rizikom pada investicija zbog visokih troškova i poremećaja u dobavnim lancima.
Orsted je jedna od evropskih firmim čiji će američki projekti biti pogođeni Trumpovim carinama na aluminij i čelik jer se komponente uvoze iz Evrope.
U prošloj godini je instaliranje novih kapaciteta u vjetroelektranama u EU bilo ispod očekivanja zbog problema s dozvolama i priključivanjem na mrežu.
Ulagači u solarne elektrane su također upozorili da je godišnji rast novih kapaciteta u 2024. dramatično usporio s 53 posto na tek četiri posto iz sličnih razloga.
Udruga SolarPower Europe navodi da je izvoz solarnog sektora iz EU-a u SAD relativno mali.
Jorgensen pak smatra da bi EU mogao imati koristi od poremećaja izazvanih carinama.
“Mislim da će ova kriza dovesti do toga da će tvrtke tražiti sigurna utočišta gdje postoji predvidivost i EU je takvo mjesto”, ocijenio je.
U nastojanju da se skrate birokratske procedure EU namjerava prosječno vrijeme za izdavanje dozvola za energetske projekte skratiti s pet do sedam godina na šest mjeseci, a Jorgensen dodaje da će pritom trebati voditi računa o direktivama koje su usmjerene na zaštitu prirode.
Cijene goriva u BiH u padu
Urbani energetski otoci: Gradovi koji proizvode sopstvenu struju – novi trend ili nužnost?
Biznisi koji napreduju u krizi: Solarni paneli i energetska nezavisnost kao zlatna investicija
