Opskrba Evrope plinom iz Rusije pala je za 89 posto u 2023.

U 2023. godini potrošnja prirodnog plina u 27 zemalja članica Evropske unije (EU-27) smanjena je za 18 posto u odnosu na prethodni petogodišnji (2017.-21.) prosjek prema podacima Eurostata. Tokom prvih pet mjeseci 2024. (januar – maj), potrošnja je ostala 19 posto ispod prosjeka 2017.–21. za iste mjesece, izvještava EIA.

Godine 2022., nakon značajnog pada uvoza plinovodima iz Rusije, evropske vlade donijele su koordinirane mjere za smanjenje potražnje. Te su mjere nalagale minimalno smanjenje potrošnje prirodnog plina od 15 posto od augusta 2022. do marta 2023. Te su politike naknadno produžene do marta 2025., izvještava AERS.

Potrošnja prirodnog plina opala je u većini zemalja EU-27. Od donošenja ove politike, u 10 zemalja koje najviše koriste prirodni plin, potrošnja je smanjena u rasponu od jedan do 28 posto. Dvije blage zime zaredom (2022. – 23. i 2023. – 2024.) u kombinaciji sa smanjenom potrošnjom prirodnog plina zbog politike evropske vlade i više proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora dovele su do rekordno visokih skladišnih zaliha na kraju sezone grijanja i 2023. i 2024. Od 1. aprila 2024. skladište prirodnog plina u Evropi bilo je 59 posto popunjeno – najviše u rekordu za kraj sezone grijanja (1. novembra do 31. marta) – prema Gas Infrastructure Europe's Aggregate Gas Storage Inventory (AGSI+) , a prenosi SEEbiz.

Od januara do juna 2024. zalihe u evropskim skladištima ostale su na najvišim razinama svih vremena, pomno prateći prošlogodišnje razine skladišta.

Isporuke plina iz plinovoda iz Rusije pale su za 58 posto 2022. i 89 posto 2023., u usporedbi s godišnjim prosjekom 2021. Evropa je prvenstveno koristila uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) kako bi nadoknadila smanjeni uvoz iz Rusije. Sjedinjene Države ostale su najveći dobavljač LNG-a Evropi treću godinu zaredom u 2023., osiguravajući gotovo polovicu svog uvoza LNG-a.