Potražnja za prirodnim plinom u EU smanjila se i u 2023., spustivši se na najniži nivo u 15 godina, a Hrvatska se svrstala u malu skupinu zemalja s većom potrošnjom, pokazali su podaci evropskog statističkog ureda.
Na nivou EU-a potražnja za plinom smanjila se prošle godine za 7.4 posto, na ukupno 12.72 miliona teradžula (TJ), najniži nivo od 2008. godine kada je Eurostat počeo prikupljati mjesečne podatke.
U 2022. bila se smanjila za 13.3 posto.
Smanjena potražnja u protekle dvije godine rezultat je evropskog programa REPowerEU koji je usvojen 2022. godine, nekoliko mjeseci nakon što su ruske postrojbe ušle u Ukrajinu.
Evropska komisija odredila je članicama da smanje potrošnju za 15 posto kako bi se smanjila ovisnost o uvozu iz Rusije, diversificirala opskrba i potaknula proizvodnja energije iz obnovljivih izvora.
Prema izvještaju EK, potrošnja je na nivou EU-a od augusta 2022. do marta 2024. smanjena za 18 posto, što znači da je EU uštedio 125 milijardi kubika plina. Eurostat pak među razlozima za smanjenu potrošnju u prošloj godini izdvaja i energetsku krizu i povećanje cijena energije.
Najviše je plina prošle godine potrošila Njemačka, ukupno 2.96 miliona teradžula, za 3.8 posto manje nego u 2022., pokazuju Eurostatovi podaci.
Na drugom je mjestu skale potrošača Italija s 2.35 milijuna teradžula i 10 posto manjom potrošnjom. Treće mjesto pripalo je Francuskoj s potrošnjom od 1,36 miliona teradžula, što predstavlja smanjenje od 11.7 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Potražnja se smanjila u 21 zemlji, a porasla je u njih šest. Najviše je poskočila u Finskoj, za 25.6 posto. Dvoznamenkasti rast bilježila je i Švedska, za 11.1 posto.
Jednoznamenkaste stope rasta potražnje bilježile su Poljska i Malta, od 5.3 odnosno 4.5 posto. Najblaži rast bilježile su Danska i Hrvatska, za 1.1 odnosno za 0.8 posto u odnosu na 2022. godinu, pokazuje izvještaj. Potrošnja je u Hrvatskoj prošle godine iznosila oko 100 hiljadu teradžula, otprilike kao i u Bugarskoj, prema podacima Eurostata.
