Energetika.ba
Gas

Ukrajina: Rusija i Gazprom plin koriste kao političko sredstvo

Autor: Energetika.ba
Ukrajina: Rusija i Gazprom plin koriste kao političko sredstvo

Ruska kompanija smanjila isporuke zemnog plina Ukrajini i tako ugrozila tranzit i ka drugim evropskim potrošačima.

Ambasada Ukrajine u Beogradu tvrdi kako Rusija i ruski naftni gigant Gazprom, odlukom o povlačenju iz ugovora potpisanih sa Ukrajinom 2009. godine, „ponovo koriste gas kao političko sredstvo u cilju potkopavanja sigurnosti snabdijevanja Evrope gasom“.

„To je posebno cinično u trenutku kada su temperature niske u Ukrajini i širom Evrope. To je i jasna zloupotreba dominantnog položaja Gazproma na tržištu“, saopštila je danas ukrajinska Ambasada u Srbiji.

Zbog toga je, navodi se u saopćenju, Ukrajina zatražila od Evropske komisije da omogući hitne trilateralne konsultacije u formatu Ukrajina-EU-Rusija i pokrene „mehanizam za rano upozoravanje“ koji je predviđen Članom 340 Sporazuma o pridruživanju Ukrajine EU-u.

Prekršena odluka suda

Ambasada Ukrajine tvrdi kako je 2. marta 2018. Gazprom odbio snabdjeti Ukrajinu plinom koji je, kako navodi, već unaprijed plaćen, te kako je time ruska kompanija prekršila odluku Arbitražnog suda iz Štokholma.

„Povrh toga, 2. marta 2018. Gazprom je objavio svoju odluku da se povuče iz ugovora potpisanih sa Ukrajinom 2009., čime ugrožava ne samo snabdijevanje Ukrajine, već i cjelokupan budući tranzit ka evropskim potrošačima, uključujući ka Srbiji“, stoji u saopćenju.

Ambasada tvrdi i kako je Rusija smanjila pritisak u plinovodima i kako je to registrirano u „specijalnim mjernim objektima na ukrajinsko-ruskoj granici“ te kako je ovakva situacija rezultirala dodatnim opterećenjem ukrajinskog sistema za prijenos gasa što, kako upozoravaju, dovodi i do značajnijih tehnoloških rizika po rad tog sistema.

„Ukrajinska Vlada i Naftogas čine sve da primijene ugovorne obaveze i odluke Arbitražnog suda. Ukrajina jeste i ostat će pouzdan energetski partner Evrope. Ukrajinska strana će, također, koristiti sva raspoloživa sredstva kako bi Gazprom ispoštovao svoje pravne obaveze i nadoknadio štetu uzrokovanu ovim kršenjem“, navodi se u saopštenju.

Ukrajina, ističe ambasada te države, poziva sve svoje partnere da ocijene „istinsku svrhu Sjevernog toka 2 i sličnih projekata koji zaobilaze Ukrajinu“.

„Kao što jasno možemo vidjeti, istinski problem je Rusija. Koja god država da dobiva gas direktno od Rusije, potencijalna je meta za ucjenu. Zato Evropa mora diversificirati svoje izvore energetskog snabdijevanja, a ne rute snabdijevanja“, zaključuje se u saopćenju ambasade Ukrajine u Beogradu.

Raskid ugovora

Zamjenik generalnog direktora Gazproma Aleksandar Medvedev potvrdio je danas kako je ta ruska kompanija pokrenula proceduru raskida ugovora sa ukrajinskom energetskom kompanijom Naftogas u Arbitražnom sudu u Štokholmu, prenosi agencija Reuters.

Inače, Gazprom je u petak saopćio kako mora odmah pokrenuti proceduru pred Arbitražnim sudom u Štokholmu za raskid ugovora sa ukrajinskim Naftogasom za isporuke i tranzit gasa.

„Arbitraža u Štokholmu, vođena dvostrukim standardima, usvojila je asimetričnu odluku kada je riječ o našim ugovorima sa Naftogasom za isporuke i tranzit gasa. Takva odluka predstavlja ozbiljno kršenje interesa strana potpisnica tih ugovora“, izjavio je izvršni direktor te ruske kompanije Aleksej Miler.

Svoju odluku, kako dodaje, sudije Arbitražnog suda su argumentirale drastičnim pogoršanjem stanja u ukrajinskoj ekonomiji.

„Mi smo kategorički protiv toga da se na naš račun rješavaju ekonomski problemi Ukrajine. U takvoj situaciji, validnost nastavka važenja ugovora nije ekonomski održiva i neprofitabilna je za Gazprom“, poručio je Miler.

Iz Gazproma je u četvrtak saopćeno kako je Naftogasu vraćena uplata za martovske isporuke plina i kako one neće biti ni realizirane zbog nedosljednosti u aneksu sporazuma sa postojećim ugovorom.

Ranije je Arbitražni sud u Štokholmu presudio kako Gazprom morati isplatiti Naftogasu 2,56 milijardi dolara kompenzacije, jer nije isporučio dogovorene količine gasa za tranzit.

Energetika.ba