Najnoviji sukob Izraela i Irana mogao bi imati snažan uticaj na globalno finansijsko tržište.
Cijena nafte je odmah nakon izbijanja sukoba naglo porasla, ali je nakon razmjene raketnih i bespilotnih napada tokom vikenda ipak pala. Ipak, sirova nafta je danas 10 dolara (8,64 eura) skuplja nego prije mjesec dana, a raste bojazan da će povećani troškovi energije dovesti do poskupljenja benzina i hrane. Slična situacija desila se nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, kada su promjene na tržištu energenata uticale na živote ljudi širom svijeta.
Koliko je nafta poskupjela?
Sukobi su odmah izazvali reakciju na tržištu. Cijena sirove nafte, koja predstavlja glavni međunarodni standard, pala je na oko 74,5 dolara po barelu, ali je to i dalje 10 dolara više nego mjesec dana ranije.
Cijene energenata se stalno mijenjaju kao odgovor na velika geopolitička dešavanja i stanje globalne ekonomije, pa nije iznenađenje što je izraelsko-iranski sukob izazvao turbulencije. Ipak, cijena je i dalje znatno niža u odnosu na 2024. godinu, a daleko ispod vrhunca od prije dvije godine kada je, nakon ruske invazije na Kijev, dostigla skoro 130 dolara po barelu.
Zašto su cijene nafte visoke i kako su povezane sa sukobima na Bliskom istoku?
Već nakon Hamasovog napada na Izrael zabilježen je rast cijena nafte. Novi talas tenzija između Izraela i Irana izazvao je dodatnu neizvjesnost.
Porast veleprodajne cijene nafte najčešće dovodi i do rasta cijene benzina. Osim toga, skuplja energija utiče na cijene gotovo svih proizvoda – od poljoprivrede do proizvodnje.
Rastu troškovi korišćenja poljoprivrednih mašina, transporta robe, ali i prerade i pakovanja hrane. Ipak, to se dešava samo ako cijene energije ostanu visoke tokom dužeg vremenskog perioda.
Čak i rast cijene sirove nafte ima ograničen efekat na cijene benzina i dizela.
„Opšte pravilo je da rast cijene nafte od 10 dolara povećava cijenu benzina za oko sedam penija po litru“, kaže David Oxley iz kompanije Capital Economics.
Ali, kako on naglašava, nije sve u nafti.
Mnogi se sjećaju cjenovnog šoka koji je uslijedio početkom rata u Ukrajini, kada su cijene goriva eksplodirale.
Mnogi građani griju domove na gas, a u Velikoj Britaniji cijena električne energije vezana je za cijenu gasa, koja je takođe skočila nakon razmjene vatre na Bliskom istoku.
Ipak, te promjene se sporije odražavaju na kućne budžete, naročito tamo gdje regulatori ograničavaju rast cijena, dodaje Oxley.
Da li bi cijene nafte mogle dodatno da rastu?
„Trenutna situacija je veoma ozbiljna i zabrinjavajuća“, kaže Richard Bronz, šef sektora za geopolitiku u kompaniji Energy Aspects.
Ipak, on smatra da efekti neće biti toliki kao što je izazvao sukob u Ukrajini ili prethodni problemi na Bliskom istoku.
Glavna pitanja su koliko dugo će da traje sukob Izraela i Irana, da li će druge države u regionu da se uključe i da li će Sjedinjene Američke Države intervenisati. Da li će biti posljedica zavisi i od toga da li će se zatvoriti Ormuski moreuz, plovni put kod južne obale Irana i ruta do globalnih tržišta za oko petinu svjetske proizvodnje nafte.
„To je usko grlo i zato je i ranjiva tačka za globalna tržišta nafte”, kaže Bronz. Male su šanse da će doći do ovakvog scenarija, mada je Iran i ranije pretio da će ga zatvoriti. Taj spoljni faktor utiče diže cijene, dodaje on,
Ukoliko ne dođe do prekida u isporukama, malo je vjerovatno da će cijene nafte ostati visoke.
