Terminski ugovori na naftu ponovo su protekle sedmice naglo pali, jer je krhko primirje između Izraela i Irana probudilo nadu da će rizik od većih poremećaja na svjetskom tržištu energije biti smanjen, ako ne i u potpunosti eliminisan.
Pali su i terminski ugovori na benzin.
Ali kada će vozači osjetiti niže cijene na pumpama?
Moglo bi potrajati. Pošto cijene benzina tokom protekle dvije sedmice nisu značajno skočile nakon izbijanja sukoba Izraela i Irana, teško da će potrošači u skorije vrijeme primijetiti veće uštede.
Prema podacima AAA, nacionalni prosjek cijene benzina 10. juna iznosio je 3,12 dolara po galonu, neposredno prije nego što su cijene nafte i benzina počele da rastu zbog bojazni od sukoba. Terminska cijena benzina u njujorškoj luci tog dana je iznosila samo 2,09 dolara po galonu, dok se barel Brent nafte zatvorio na 66,60 dolara.
Od 11. juna cijene benzina i nafte počele su da rastu, a uspon je trajao sve do nedjelje uveče, kada je američko bombardovanje nuklearnih lokacija u Iranu povećalo strah od širenja sukoba. Terminski ugovori za Brent nakratko su probili granicu od 80 dolara po barelu.
Međutim, već u ponedjeljak, kada su strahovi od šireg rata splasnuli i porasle nade u prekid vatre, cijene su naglo pale. Nafta je završila dan niža za 7%, na 70,65 dolara po barelu, dok je terminska cijena benzina pala za oko 5% na 2,22 dolara po galonu. U utorak je pala za dodatnih 5%, vraćajući se na 2,09 dolara – gotovo isti nivo kao prije rasta.
AAA je u ponedjeljak prosječnu maloprodajnu cijenu galona regularnog benzina procijenila na 3,22 dolara, što je i dalje vrijedilo i dan kasnije.
To znači da su cijene na pumpama porasle svega oko 3% od 10. juna, pa prostora za značajniji pad nema mnogo.
Nezavisni stručnjak za naftu i benzin Tom Kloza rekao je da bi cijene mogle blago da počnu da padaju narednih dana, kako pumpe budu dobijale isporuke jeftinijeg benzina, prenosi CNN.
Ipak, sezonski porast ljetnje vožnje spriječiće da dođe do većeg pada u narednim sedmicama, smatra on. Dodaje, međutim, da bi višak nafte na svjetskom tržištu i snažni kapaciteti američkih rafinerija mogli da gurnu cijene znatno naniže kasnije ove godine, kada splasne julska potražnja.
„Izgleda da imamo dobru ponudu, a to je pritisak na cijene nadole“, kazao je Kloza.
On naglašava da to nema mnogo veze sa pozivom predsjednika Donalda Trumpa na „buši, buši, buši“ i povećanje proizvodnje. Ukupna američka proizvodnja je otprilike ista kao prošle godine i teško da će znatno rasti po trenutnim cijenama, naročito jer carine od 50% na uvozni čelik povećavaju troškove cijevi potrebnih u istraživanju nafte.
Za razliku od nekih ranijih globalnih kriza, cijene nafte ovog puta nisu eksplodirale. Kada je Rusija napala Ukrajinu, a zapadne zemlje uvele sankcije, Brent je od početka januara do početka marta 2022. skočio za 44%. Kloza ističe da danas na tržištu terminskih ugovora nema toliko spekulativnog kapitala koji bi podizao cijene na spoljne šokove.
„Taj novac danas mnogo prije ide u kriptovalute i velike tehnološke kompanije“, kazao je on. „Jednostavno – novca ima ograničeno.“
