Energetika.ba
Najskuplji gradovi

Analiza cijena električne energije i plina u evropskim metropolama

Autor: Energetika.ba
Analiza cijena električne energije i plina u evropskim metropolama
Foto: Ilustracija

Posmatrajući prosjeke cijena električne energije i plina za krajnje korisnike (građani), VasaETT i EControl, koji prate mjesečne promjene cijena struje i plina u evropskim metropolama, uočavaju da su od prije godinu dana, januara 2024., računi za struju u svim glavnim gradovima EU porasli su za 1%, a računi za plin porasli su za 3%.

Ovisno o tome gdje kupac živi u Evropi, cijena električne energije može varirati u omjeru preko 4 puta: Berlin i Bruxelles su najskuplji gradovi za domaćinstva u Evropi, a slijede Kopenhagen, London i Bern. Prosječna evropska cijena električne energije za krajnje korisnike zabilježila je značajan mjesečni porast od 4% u januaru, trenutno je 1% viša u usporedbi s razinom zabilježenom prije godinu dana. Od 33 glavna grada koja su bila predmet pregleda, 15 je doživjelo porast cijena u različitim stepenima, a najznačajniji su bili u Luksemburgu i Beču, dok su skromna smanjenja primijećena u 6 glavnih gradova.

Početak nove godine obilježio je prekid ili prilagodbu nekoliko mjera potpore usvojenih tokom energetske krize kako bi se zaustavile cijene električne energije u domaćinstvima, uz opći trend povećanja mrežnih tarifa i poreza na energiju na evropskim tržištima. Bilježi se tako i rast cijena električne energije u Zagrebu za 4%, zbog povećanja distribucijske komponente.

Promjene politike kontrole cijena

Mnoge metropole suočavaju se s promjenom politike oko kontrole cijena. Primjerice, u Luksemburgu je od januara 2023. uvedena državna potpora za račune za struju kako bi se pomoglo domaćinstvima koja imaju sve veće račune za struju. Subvencija će ostati na snazi ​​za 2025., iako po nižoj stopi, što je u kombinaciji s uvođenjem nove mrežne tarife dovelo do povećanja cijena električne energije za krajnje korisnike u glavnom gradu od 52% u januaru. Povećani troškovi mrežarine i ukidanje nekoliko državnih subvencija, tj. „električna kočnica” i smanjenje ili ukidanje poreza na energiju, doveli su do rasta cijena električne energije za krajnje korisnike i u Beču i to od 43%5. Osim toga, u Austriji je ukidanje vladinih mjera potpore vezanih uz poreze na energiju i povećanje naknada za plinsku mrežu dovelo do povećanja cijena prirodnog plina Bečanima od 12%.

Kada se prilagodi standardima kupovne moći (PPS) u svakoj zemlji, slika se dramatično mijenja. PPS je umjetna zajednička referentna valuta koja eliminira opće razlike u razini cijena između zemalja. Kada su izražene u PPS-u, cijene energije prikazane su u odnosu na troškove ostalih dobara i usluga. Najniže prilagođene cijene električne energije za kućanstva one su u Oslu, Valletti, Budimpešti i Helsinkiju, dok su trenutno najviše u Pragu, Berlinu, Nikoziji i Rimu. Zagreb je s 15,79 eurocenta/kWh osmi s donje strane tablice, dok je EU prosjek za sve metropole 24,43 eurocenta/kWh.

Većina zemalja središnje i istočne Evrope obično završi s cijenama električne energije koje su relativno niske u usporedbi s općom razinom cijena u zemlji i ispod europskog prosjeka. Međutim, u januaru to nije bio slučaj; Bukurešt, Prag, Riga, Tallinn, Vilnius i Varšava glavni su gradovi među zemljama srednje i istočne Evrope u kojima je cijena električne energije iznad evropskog prosjeka.

Najvišu cijenu prirodnog plina kao i obično plaćaju stanovnici Stockholma koji plaćaju tri puta više od europskog prosjeka za krajnje potrošače, a slijedi ga Amsterdam koji je drugi najskuplji glavni grad. Zagreb je po cijeni plina od 4,94 eurocenta/kWh četvrti s donje strane tablice, a europski prosjek je visokih 10,69 eurocenta/kWh. U januaru je prosječna cijena prirodnog plina za krajnje korisnike zabilježila značajan porast od 4% u cijeloj Europi zbog hladnog vremena i prekida protoka plina kroz Ukrajinu, što je uzrokovalo značajna povlačenja iz skladišta plina.

Od 27 promatranih glavnih gradova, 17 je zabilježilo različite razine rasta cijena, dok su samo 4 zabilježila umjereni pad cijena. Referentni berzovni indeks TTF ostao je iznad granice od 45 €/MWh cijeli mjesec, premašivši 50 €/MWh do kraja januara, razinu koja je posljednji put zabilježena u studenom 2023. Evropska skladišta plina trenutačno su na 55%, što je bitno ispod razina zabilježenih u isto vrijeme prošle godine. Iako momentalno nema problema sa sigurnošću opskrbe, europski ciljevi punjenja skladišta uoči sljedeće zime pridonose cjenovnim pritiscima, s obzirom na neizvjesnost opskrbe.