U međunarodnoj nevladinoj organizaciji za zaštitu okoliša Bankwatch Mreža istakli su i dali su komentare na dijelove nacrta Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP) Bosne i Hercegovine. Nacrt plana su okarakterisali kao "dobar, loš, zao".
"Dobro - neće više biti novih postrojenja na fosilna goriva"
Kako su naveli, uprkos značajnom potencijalu u solarnoj energiji i vjetroenergiji, bh. vlasti uporno su se zalagale za izgradnju termoelektrana, kao što su Blok 7 u Tuzli i Ugljevik 3. Podsjetili su da su problematični nekoliko decenija stari projekti hidroelektrana.
No, kako su istakli, u novom nacrtu je navedeno da neće biti energetskih postrojenja na fosilna goriva -ugalj i/ili plin. Ocijenili su da je ovo značajan korak koji mora biti zadržan u konačnoj verziji NECP-a.
Trgovina emisijama štetnih gasova do 2026.
Za razliku od nacrta srbijanskog NECP-a, kako su ukazali, bh. nacrt podrazumijeva uspostavljenje Mehanizma prekograničnog poravnanja emisije ugljika (CBAM) do 2026.
U Bankwatch Mreži su naglasili da ako se želi izbjeći utjecaj CBAM-a u sektoru električne energije, onda će CBAM morati biti uspostavljen do 1. januara 2026.
"Loše - ilegalne termoelektrane"
Naveli su da nacrt podrazumijeva nastavak rada postojećih termoelektrana u Tuzli i Kaknju, i nakon što im nije dato odobrenje za nastavak rada. Ukazali su da nisu date informacije o investicijama za kontrolu zagađenja, zbog čega postoji velika vjerovatnoća održavanja trenutne stope zagađenja.
U Bankwatch Mreži su konstatirali da je zagađenje zraka emisijama iz termoelektrana osam puta veće od dozvoljenog. Tvrde da su emisije prašine iz termoelektrane u Gacku bile čak 12 puta veće od dozvoljenog.
Poručili da ovakva situacija nije održiva do 2030. S obzirom na prethodno navedeno i s obzirom na to da je to pitanje života i smrti, smatraju da spomenuta postrojenja moraju poštivati pravila emisije štetnih gasova ili se jednostavno moraju zatvoriti. Pozvali su da se to definiše NECP-om.
"Zao - misteriozna sudbina blokova termoelektrane u Tuzli"
Kao misterioznim su ocijenili namjere za blokove tuzlanske termoelektrane 3 i 4. Za Blok 3 se spominje mogućnost smanjenja kapaciteta ili korištenje biomase umjesto uglja.
Mišljenja su da je sudbina Bloka 4 još manje jasna. Čak se spominje mogućnost rasta emisije ugljendioksida iz ovog bloka od 2028. do 2030.
Međutim, kako su ukazali u Bankwatch Mreži, korištenje biomase za 70 megavati struje predstavljalo bi katastrofu za bh. šume. Uvjeravaju da to uopće nije izvodivo te su naglasili da se šumska masa ne može smatrati ugljično neutralnom.
Također su pozvali vlasti da se jasno odrede prema pitanju budućnosti termoelektrana i poručili su da je zbunjujuće zašto se nacrtom NECP-a promoviraju novi plinski interkonektori ako se ne planiraju nova postrojenja na fosilna goriva.
Pitanje plina
Mišljenja su da eventualno opskrbljivanje Sarajeva plinom iz Hrvatske nije jedino rješenje, odnosno da su moguća bolja rješenja za grijanje grada. Podsjetili su da je plin također fosilno gorivo i zbog toga smatraju da se treba distancirati od njega.
Pitanje hidroenergije
Naglasili su da je nacrtom NECP-a predviđeno značajno smanjenje proizvodnje struje iz hidroenergije, ali da se Bosna i Hercegovina i dalje previše oslanja na ovaj energetski izvor.
Energetika.ba / Klix
Potpisan ugovor o izgradnji vjetroparka “Ljubuša”
