Kad bi proces tehničke evaluacije bio jedini problem, planovi bi se lako mogli ubrzati, ali socijalna dimenzija je složenija
Češka polaže velike nade u nuklearnu energiju, ali je muči odgovor na pitanje, gdje odložiti sav taj radioaktivni otkad?
Vladina nova dugoročna energetska strategija uključuje dodavanje do četiri nova reaktora šest starih jedinica koje trenutno daju oko 35 posto električne energije u zemlji. Vlada se nada da će konkurs za prvu dovršiti 2024. godine, piše Politico, prenosi Net.
"Od vitalnog je značaja" za Češku "ili bilo koju zemlju koja širi svoju nuklearnu flotu, da ima sveobuhvatnu strategiju za upravljanje radioaktivnim otpadom", rekla je Miluš Trefancová, glasnogovornica Ministarstva industrije i trgovine.
Utrka s vremenom
Potrošeno gorivo iz postojećih reaktora trenutno se skladišti u dvije nuklearne elektrane u zemlji, Dukovany i Temelín. Ali s obzirom da zemlja gradi svoju nuklearnu flotu, morat će pronaći novo rješenje.
Prag sada radi na ubrzanju vrlo ambicioznog, desetljećima starog plana za izgradnju dubokog geološkog skladišta u kojem bi detritus visoke razine bio zakopan pola kilometra ispod zemlje sljedećih 100.000 godina. Finska se nada da će u sljedećih godinu ili dvije pokrenuti prvo takvo postrojenje na svijetu.
No Česima vrijeme ističe s novim pravilima EU-a o tome što se smatra održivim ulaganjem, jer ta pravila zahtijevaju da novi nuklearni projekti moraju osigurati građevinsku dozvolu do 2045. i podnijeti detaljne planove za skladištenje visokoradioaktivnog otpada do 2050. kako bi se kvalificirali za zelenu etiketu.
Ti su rokovi usredotočili umove u Pragu, koji je žestoko lobirao zajedno sa istomišljeničkim zemljama EU da se nuklearna tehnologija uvrsti na EU-ov popis održivih ulaganja.
Češka vlada već se bori pronaći model financiranja za izgradnju novih nuklearnih jedinica, od kojih se očekuje da će prva koštati znatno više od prve procjene od 6 milijardi eura. Neuspjeh da se takvi projekti kvalificiraju kao održiva ulaganja prema pravilima EU-a učinili bi ih neizvodljivima.
Izgradnja dubokog geološkog odlagališta "ključna je komponenta" energetske strategije zemlje, rekla je Trefancová. Postoje planovi "ubrzati pripreme za 15 godina", dodala je.
Borba s općinama
Odabir mjesta pokazao se kao velika glavobolja. Ne samo da je potrebno poduzeti bezbrojna geološka, hidrološka i druga ispitivanja, već je vlada naišla na snažan otpor mještana koji su oprezni oko smještaja postrojenja za otpad.
Kad bi proces tehničke evaluacije bio jedini problem, planovi bi se lako mogli ubrzati, ali socijalna dimenzija je složenija, rekao je Lukáš Vondrovic, šef državne Uprave za odlagališta radioaktivnog otpada.
Vlada sada preferira lokacije u blizini postojećih nuklearnih elektrana u nadi da će lokalni otpor tamo biti manji. Ali četiri općine koje su ušle u uži izbor 2020. također se bore, optužujući vladu za loše planiranje i nedostatak komunikacije. Također kažu da se njihova zabrinutost oko mogućeg utjecaja na okoliš, cijene kuća ili turizam zanemaruje.
"Općine nisu protiv nuklearne energije", rekla je Hana Konvalinková iz nevladine organizacije Platforma protiv dubokog skladištenja, skupine koja uključuje tri od četiri općine. "Oni razumiju da se s otpadom mora postupati, ali žele potpunu transparentnost i sudjelovanje."
Kao dio prijedloga zakona usmjerenog na ubrzavanje planova, predstavljenog parlamentu u svibnju, vlada se obvezala općinama dati veću ulogu u tom procesu.
No, nevladina organizacija vrlo je skeptična prema tom potezu, te kaže da je prijedlog zakona nejasno formuliran i da ima previše rupa. Općine, dodala je, traže pravo veta na svaki projekt nuklearnog otpada, ističući Finsku kao primjer koji treba slijediti.
Finsko iskustvo
Potencijalna mjesta za finsko postrojenje Onkalo — koje bi trebalo biti prvo u svijetu koje će testirati teoriju da je zakopavanje nuklearnog otpada duboko pod zemlju najbolje rješenje — imala su pravo veta na projekt.
Otkako je udaljena ruralna općina Eurajoki na jugozapadnoj obali Finske pristala ugostiti objekt, kaže se da je došlo do povećanja radnih mjesta i poreznih prihoda. Konvalinková je rekla da Prag pokušava uvjeriti četiri općine koje su u užem izboru u slične pogodnosti.
Eventualni domaćin češkog postrojenja također će zaraditi 4 milijuna kruna (168.000 eura) godišnje, plus 10.000 kruna državnih bespovratnih sredstava za svaki kubni metar zakopanog otpada.
Ali češke vlasti su oprezne u dopuštanju lokalnim vlastima mogućnosti blokiranja odluka. Trefancová je rekla da vlada "ne može jamčiti pravo veta".
Čini se da je Prag odlučan nastaviti dalje: Ministarstvo sada kaže da se nada da će mjesto biti identificirano do kraja desetljeća. Svi pripremni i građevinski radovi tada bi vjerojatno trebali biti dovršeni do 2050. kako bi se zadovoljili zahtjevi taksonomije EU-a.
Trefancová je istaknula da je izgradnja finskog projekta Onkalo trajala 27 godina, ali je predložila da Prag nastavi nastojati da uvjeri Bruxelles da ponudi fleksibilnost u pogledu roka.
(Energetika.ba)
