EK izradila plan za cjenovno pristupačnu energiju

Evropski akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju u prvih godinu dana donijet će uštede od 45 milijardi eura, a do 2040. godine uštede će dosegnuti čak 260 milijardi, rekao je koordinator za energiju i stanovanje Dan Jorgensen, javlja Hina.

“To će omogućiti uštede od preko 200 eura prosječno po domaćinstvu”, rekao je Jorgensen u intervjuu za Evropsku novinsku redakciju (ENR), zajednički projekt dvadesetak evropskih novinskih agencija.

Visoke cijene energije snažno utječu na konkurentnost evropske ekonomije, jedan je od zaključaka izvještaja o evropskoj konkurentnosti koje je za Komisiju pripremio bivši italijanski premijer i predsjednik Evropske centralne banke Mario Draghi.

Stoga je Komisija izradila akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju koji treba ispuniti tri cilja: smanjiti cijene energije, riješiti se zavisnosti o ruskim fosilnim gorivima i nastaviti s naporima na dekarbonizaciji ulaganjem u obnovljive izvore.

Tri komponente

Plan obuhvaća sve tri komponente računa za energiju – troškove proizvodnje energije, naknade za prenosne mreže te poreze i dadžbine.

Jorgensen je rekao da je Evropska unija od početka ruskog napada na Ukrajinu uspjela znatno smanjiti svoju zavisnost o Rusiji, ali da to nije dovoljno. Stoga priprema plan kako se potpuno riješiti te zavisnosti.

“Možemo reći da je uspjeh to što smo od 2022. godine kada je 45 posto našeg plina dolazilo iz Rusije to smanjili na sadašnjih 13 posto. S druge strane, u tom smo razdoblju potrošili više novca kupujući rusku energiju nego što smo dali za pomoć Ukrajini”, kaže povjerenik.

“Tako indirektno pomažemo puniti Putinovu ratnu škrinju, stoga moramo učiniti više da bismo postali nezavisniji o ruskim fosilnim gorivima”, rekao je Jorgensen.

Na pitanje kada bi se EU mogao potpuno riješiti zavisnosti o ruskoj energiji, a da se pritom ne povećaju cijene za građane i ekonomiju, Jorgensen kaže da ne može reći precizan datum i da će uskoro predstaviti mapu puta kako to postići.

“Vrijedno radimo na tome i pri tom vodimo računa da to ne ide na štetu građana”, kaže.

Masovne investicije u obnovljive izvore energije

Danski povjerenik naglašava da će Evropska unija trebati masovne investicije u obnovljive izvore energije, u energetsku učinkovitost i prenosnu mrežu.

Velika prepreka za ispunjavanje ciljeva jest predugo vrijeme za izdavanje dozvola.

“Ponekad je za dozvole za nove projekte obnovljivih izvora ili za prenosnu mrežu potrebno čekati između pet i deset godina, pa i više. To je očito presporo i potpuno neprihvatljivo. Stoga mi nećemo nastojati to smanjiti za 10 ili 20 posto, nego postaviti pravilo da to ne bude nikad duže od šest mjeseci, a za komplikovane projekte nešto duže, ali ne više od dvije godine”.

Povjerenik kaže da će nuklearna energija igrati značajnu ulogu u energetskoj košarici Evropske unije, ali da ne očekuje veliku ekspanziju.

“Ako se ne varam, sada dobivamo 99 GW iz nuklearnih elektrana i procjenjujemo da će to u četrdesetim godinama ovoga vijeka pasti na 88 GW i onda porasti na oko 100 GW sredinom vijeka. Dakle, više manje bit ćemo na istoj razini kao i danas i ne očekuje se ekspanzija”, kaže.

“Ono što bi to moglo promijeniti jest razvoj malih modularnih reaktora, ali to je teško predvidjeti”, dodao je Jorgensen.

“Postoji mogućnost novih tehnologija, poput četvrte generacije nuklearki i ako ta tehnologija postane dovoljno zrela za tržište, to bi moglo dovesti do toga da one zemlje koje su sada protiv nuklearne energije zbog sigurnosnih problema i otpada, promijene svoje mišljenje”, rekao je povjerenik.