Evropska proizvodnja energije iz fosilnih goriva na najnižim nivoima

Proizvodnja električne energije u elektranama na fosilna goriva u Evropi u drugom tromjesečju ove godine pala je na najniže razine do sada. Tako pokazuju upravo objavljeni podaci analitičarske firme Montel Analytics. Istodobno, u europskim zemljama ostvarena je rekordna proizvodnja u sunčanim elektranama, do sada najveća proizvodnja u vjetroelektranama i općenito velik udio električne energije iz postrojenja na obnovljive izvore ,što je povećalo razdoblja njezinih negativnih 'dan unaprijed' cijena širom Evrope.

Spomenuti podaci pokazuju kako je proizvodnja u termoelektranama na ugljen, plin i mazut u drugom tromjesečju ove godine Evropi dostigla 131,9 TW h, što je najmanja do sada zabilježena vrijednost i što je ujedno za 24% manje u odnosu na isto razdoblje 202. Proizvodnja u plinskim termoelektranama pri tome je pala za 27%, a u postrojenjima na ugljen za 28% i u onima na lignit za 12%. S druge strane, proizvodnja u sunčanim elektranama dosegnula je 86,2 TW h, što je za 15% više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je proizvodnja u vjetroelektranama povećana za 9% i iznosila je 107,6 TW h.

Potražnja za energijom i dalje je na niskim razinama
Uprkos svemu tome, širom Evrope može se primijetiti pad potražnje za električnom energijom, a ubrzana gradnja novih sunčanih elektrana i vjetroelektrana u kombinaciji s tim podatkom povećala je broj sati u kojima su 'dan unaprijed' cijene pale u negativne vrijednosti.

Istodobno, došlo je do laganog oporavka cijena plina na europskom tržištu. Prosječna cijena plina na burzi TTF povisila se za 15% u odnosu na vrijednost iz prvog tromjesečja godine i sada doseže 31,49 EUR/(MW h). Kao neki od glavnih razloga za to ističu se povećanje napetosti na Bliskom istoku, što bi moglo ugroziti isporuke ukapljenog prirodnog plina (LNG), prekid izvoza ruskog plina u Austriju, do čega je došlo ranije nego što se očekivalo i smanjenje isporuka iz Norveške zbog radova na održavanju nekoliko plinskih postrojenja.

Do najvećeg smanjenja proizvodnje električne energije u plinskim termoelektranama došlo je u Ujedinjenom Kraljevstvu (za 8,42 TW h), Italiji (za 8,22 TW h), Francuskoj (za 6,84 TW h) i Njemačkoj (za 5,6 TW h). U Njemačkoj je pak došlo do najvećeg smanjenja proizvodnje iz ugljena (za 2,37 TW h), a zatim slijede Poljska (za 1,38 TW h), Italija (za 1,29 TW h) i Nizozemska (za 1,27 TW h). Ključni razlozi za to su velika proizvodnja iz obnovljivih izvora, ali i potražnja koja se ne povećava.

Kada je riječ o proizvodnji iz obnovljivih izvora, ona iz vjetroelektrana najviše se u drugom tromjesečju ove godine povećala u Ujedinjenom Kraljevstvu (za 3,8 TW h), Njemačkoj (za 2,1 TW h), Poljskoj (za 1,5 TW h) i Belgiji (za 1,3 TW h). No, razdoblja negativnih cijena sve je više i sve su dulja. Do rekordnih trajanja takvih cijena došlo je u Njemačkoj, Nizozemskoj, Finskoj i drugim dijelovima Skandinavije, a do njih je došlo i u Španjolskoj i Portugalu.

Volatilnost raste
Na energetskim tržištima širom Evrope može se primijetiti povećana volatilnost, za što postoji nekoliko razloga. U njima se ističu utjecaj obnovljivih izvora na temeljnu proizvodnju iz fosilnih goriva, što uzrokuje nagle promjene proizvodnje i promjenjive prekogranične tokove energije, ali i ograničenja na interkonekcijama. Kako dolazi do velikih promjena u iznosu i smjeru energije, elektroenergetska mreža ponekad nije u mogućnosti prenijeti svu proizvedenu električnu energiju, što može dovesti do poremećaja i poteškoća, za što su primjeri tokovi energije između Iberskog poluotoka i Francuske, Francuske, odnosno Belgije i Njemačke te Austrije i zemalja Jugoistočne Evrope. No, problem ponekad može predstavljati i informatičko-komunikacijska infrastruktura jer potreba za obradom sve većih količina podataka i provođenjem složenih proračuna ubrzano raste. To je povremeno razlog za velike razlike cijena u Njemačkoj, Austriji i zemljama Jugoistočne Europe.

U svakom slučaju, obnovljivi izvori (biomasa, hidroenergije, vjetroenergija, Sunčeva energija i otpad) pokrili su rekordnih 55% europske proizvodnje energije u drugom tromjesečju ove godine. Ostatak otpada na proizvodnju u nuklearnim elektranama (23,4%) i u termoelektranama na plin (11,1%), ugljen (9,4%), mazut (0,3%) i treset (0,1%), izvijestio je energetski portal 'Power Engineering International'.