Najveće blago Nigera leži pod zemljom – uranij. To je najvažnija roba u državi područja Sahela, kojom već preko mjesec dana vladaju pučisti. To potiče strahove da bi politički sukob mogao ugroziti opskrbu uranijem na globalnim tržištima. Zemljama koje same ne upravljaju nijednom nuklearnom elektranom prijete veće cijene na evropskom tržištu električne energije.
Stvari postaju osjetljive posebno za bivšu kolonijalnu silu Francusku: otprilike dvije trećine francuske električne energije dolazi iz nuklearnih elektrana – kojima je također potreban uranij iz Nigera. Ali, režim vojnog vladara Abdourahamana Tianija umoran je od nekada bliskog partnera. Veleposlanik Sylvain Itte već je morao napustiti Niger, a vlada predsjednika Emmanuela Macrona do sada nije htjela uzvratiti istom mjerom. Jer, ne želi izgubiti geopolitički utjecaj a, prije svega, opskrbu sirovinama.
Neravnopravno partnerstvo
Ali, u Nigeru ima malo razumijevanja za ovo: „Svi u Nigeru smatraju da je ovo partnerstvo vrlo neravnopravno”, piše Mahaman Laouan Gaya, petrokemijski inženjer, za DW. On vidi velike nedosljednosti. Niger je 2010. u Francusku izvezao uranij u vrijednosti od 3,5 milijarde eura, ali je odatle dobio samo 459 miliona eura.
„Ako se Niger odluči protiv izvoza uranija u Francusku, bit će dramatičnih posljedica po Francusku, ali malo utjecaja na nigersko gospodarstvo”, piše Gaya, bivši ministar energetike Nigera, koji je bio glavni tajnik Organizacije afričkih proizvođača nafte (APPO) do 2020. godine. Oko 90 posto stanovništva nema struju, a zbog eksploatacije niskim cijenama Niger i dalje dobiva premale prihode za svoj izvoz, kritizira on.
Isporuke nisu zaustavljene
Desetljećima je francuska kompanija Orano (ranije Areva) vadila uranij u Nigeru, koji se koristi ne samo za proizvodnju gorivih elemenata za 56 francuskih nuklearnih elektrana. Poslije puča 26.7. ugroženi su kako vojno partnerstvo dviju zemalja, tako i ekonomska saradnja. Pogotovo što je hunta naredila i zabranu izvoza uranija. Ali provedba zabrane je nejasna. „Trenutna kriza nema kratkoročne efekte na Oranoove kapacitete isporuke“, rekao je nedavno glasnogovornik kompanije agenciji AFP.
Ali bivši premijer Nigera i vođa oporbe Hama Amadou je miran. On je za Voxafrica rekao da rudarska kompanija nastavlja proizvoditi osnovni proizvod (uranat) za proizvodnju uranija: „Ne mislim da su nove vlasti poništile ugovore o iskopavanju uranija između Francuske i Nigera. Pa čega se onda francuska država plaši, kada je riječ o njezinim interesima u Nigeru?”
Duboke veze između dvije državne kompanije
Proizvodnja uranija u Nigeru je čvrsto u francuskim rukama. Kompanija Somair, koja eksploatira najveći rudnik uranija u Sahari u Nigeru na periferiji grada Arlita, većinski dio, 63 posto je u vlasništvu francuske Orano grupe. Preostalih 37 posto pripada nigerijskoj državnoj kompaniji Sopamin. U 2021. godini više od 90 posto Nigerskog izvoza uranija dolazilo je iz rudnika Somair. Francuska se također dogovorila sa svrgnutom vladom Mohameda Bazouma da vrati u rad zatvoreni rudnik Cominak.
U maju ove godine francuska nuklearna kompanija Orano potpisala je nove ugovore sa vladom Nigera. Francuska eksploatacija uranija u Nigeru bit će produžena do 2040. godine. S gledišta nigerskog novinara Seidicka Abaa, državni udar ne mijenja ove obveze: „Uranij se i dalje iz rudnika u blizini Arlita preko Cotonoua šalje u Francusku. Ugovor ne daje Nigeru pravo da obustavi isporuke.” Abaa je za DW rekao da pučisti nisu imali utjecaja na komercijalne ugovore kompanija. „Hunta nema načina da zaustavi isporuke.“
Europa ima različite dobavljače
Prema podacima Agencije Euratoma Francuska je prošle godine dobila oko petinu svog uranija iz Nigera. To otprilike odgovara prosječnoj vrijednosti u posljednjih deset godina, u kojima su srednjoazijske države Kazahstan i Uzbekistan također isporučivale znatne količine uranija. Tek 2022. godine Niger je bio treći najveći dobavljač uranija u Francuskoj, slaže se Alex Vines iz britanskog trusta mozgova Chatham House. Ali ovisnost je precijenjena, kaže Vines: „Francuska posluje sa zemljama poput Kazahstana, Australije, Namibije – može lako diverzificirati svoju opskrbu uranijem”, rekao je Vines za DW.
Prema podacima Svjetske nuklearne asocijacije, prošle godine samo pet posto uranija prodanog na svjetskom tržištu dolazilo je iz Nigera. Ipak, neki analitičari strahuju od povećanja cijena s dalekosežnim efektima ako manje ili nimalo uranija stigne na svjetsko tržište iz Nigera. Veliki udio francuske nuklearne energije u formiranju cijena električne energije u cijeloj Evropi bio je očigledan u ljeto 2022., kada su mnoge elektrane ostale bez vode za hlađenje. Zabrinuta zbog još viših cijena, Evropa se nada alternativnim dobavljačima uranija kao mjeri predostrožnosti.
EU je opušten
Kazahstan je navodno već signalizirao da bi više uranija moglo biti isporučeno u Europu ako bude potrebno. Međutim, glasnogovornik Europske komisije Adalbert Jahnz odagnao je sumnje i zabrinutost da bi svjetla u Europi mogla biti ugašena zbog sukoba u Nigeru: komunalna poduzeća u EU-u imaju dovoljno zaliha prirodnog uranija da ublaže kratkoročne rizike opskrbe. Također, „srednjoročno i dugoročno ima dovoljno depozita na svjetskom tržištu da se pokriju potrebe EU-a”, kaže Jahnz.
Energetika.ba / DW
