Poruke iz Neuma: Energetika može biti lider, a ne kočnica

Energetski sektor mora da krene naprijed i bude nosilac i motor razvoja cijele zemlje, a ne da bude plijen političkih elita za zadovoljavanje stranačkih vojski, poručio je u petak Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, posljednjeg dana 4. Energetskog samita u Neumu.

Prema njegovim riječima, kada su reforme u pitanju, 2018. godina je vjerovatno izgubljena, kao i prva polovina 2019. godine.

"Naše predispozicije su da budemo lideri u ovoj oblasti u regionu. Sve apsolutno na to ukazuje, ali nas drugi ne doživljavaju kao partnera, već kao regionalni problem. Sankcije Energetske zajednice na posljednjem ministarskom samitu u Prištini smo izbjegli samo zato što nisam otišao i tako im uskratio kvorum kako tu odluku ne bi mogli da donesu. Zbog neispunjavanja obaveza iz Trećeg energetskog paketa nema novaca iz evropskih fondova i nema sredstava iz platforme za zapadni Balkan", kazao je Šarović, prema čijim je riječima najlošije stanje u sektoru gasa, gdje je, kako je kazao, neuspjeh s usvajanjem zakona BiH odvojio od reformskog kursa.

"Mislim da smo u ovoj oblasti najlošiji na području zapadnog Balkana. Ništa se značajnije nije desilo zadnjih 35 godina. Koristimo infrastrukturu koju je neko drugi uradio. Bez usvajanja standarda za Treći energetski paket, bilo kakve investicije u ovom sektoru nisu moguće. Jedni drugima zatvaramo ventile za gas, na svaka dva kilometra uređujemo tarife za gas, a čekamo da nam ga zavrnu jer 100 miliona dolara ova zemlja je potrošila, a nije platila", kazao je Šarović.

Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, rekao je da energetski sektor u BiH dijeli sudbinu političkih i drugih odnosa u BiH.

"Međutim, čak i u okviru postojećih odnosa možemo unaprijediti ovaj sektor i ostvariti veće rezultate", rekao je Đokić.

Poručio je da RS ima brojne investicije u ovom sektoru, ali da taj potencijal još nije dovoljno iskorišten.

"U zadnjih šest godina u RS imamo povećanje ukupnog obima instalisane snage za oko 100 megavata. Očekujemo da ćemo u toku ove godine početi s izgradnjim hidroelektrane Buk Bijela. Poznato je da se gradi HE Dabar i sve to skupa čini da je investiranje u ovaj sektor vidljivo. Sigurno da ovaj sektor nije dostigao nivo koji bi trebalo da bude, i da možemo učiniti mnogo toga da se brže razvija", rekao je on.

Brojni ambasadori i predstavnici ambasada u Neumu su poručili kako BiH što je prije moguće treba da usvoji okvirnu državnu strategiju za unapređenje i razvoj energetskog sektora jer će joj to otvoriti vrata za značajnu finansijsku podršku EU. Procjene Svjetske banke govore kako treba uložiti oko tri milijarde evra u naredne dvije decenije da bi se modernizovao energetski sektor i doveo na nivo EU.

Edvard Ferguson, ambasador Velike Britanije, kaže da su dobre vijesti da je britanska vlada već sarađivala s entitetskim vlastima koje su usvojile nove, modernizovane energetske strategije na nivou entiteta, dok je loša vijest da je taj proces oduzeo mnogo više vremena nego što je planirano, tako da BiH nema nacionalnu energetsku strategiju.

Kristina Hofman, ambasador Njemačke u BiH, je konstatovala da je dosad mnogo postignuto kroz projekte u oblasti energije u proteklim godinama, ali i da predstoji još mnogo posla.

Jan Snaidauf, šef političkog i ekonomskog odjela Delegacije EU u BiH, kazao je da je najveći prioritet EU održivost energetskog sektora. Podsjetio je da BiH već godinama ima ozbiljne probleme u ispunjavanju obaveza koje je preuzela pristupanjem Energetskoj zajednici. Stoga, smatra Snaidauf, mora doći do promjena u zakonodavstvu koje će BiH izvesti iz ovih problema.

Mak Kamenica, zamjenik direktora USAID-a za investiranje u sektor energije, rekao je kako je jedan od zaključaka samita taj da je energetska efikasnost na prvom mjestu, da treba raditi na smanjenju i ubrzanju postupka ishođeja dozvola za nove elektrane i nezavisnosti regulatora.

Energetika.ba / NN