Zbog posljedica klimatskih promjena Singapur planira graditi vještačke otoke

Singapur razmišlja o gradnji umjetnih otoka u vodama oko svoje istočne obale kako bi zaštitio dio svog teritorija od porasta razine mora kao posljedice klimatskih promjena, najavili su ministri.

Studije o izvodivosti i utjecaju na okoliš za projekt nazvan "Long Island" počet će se provoditi 2024. i potrajati pet godina, rekao je ministar za nacionalni razvoj Desmond Lee.

Ovako stvoreni novi teritoriji mogli bi se protezati na 800 hektara čime bi gusto naseljena grad-država dobila više prostora za svoje stanovnike, ali i za parkove te industriju, rekao je Lee.

100 milijardi singapurskih dolara u 100 godina

Singapur ima 6.2 miliona stanovnika i obuhvata 63 otoka na površini od 724 km2 što ga čini jednim od najgušće naseljenih područja na svijetu.

Premijer Lee Hsien Loong upozorio je 2019. godine da rast nivoa mora "ozbiljno prijeti" Singapuru.

Potrebni radovi da se zaštiti obala mogli bi biti jako skupi i nadmašiti 100 milijardi singapurskih dolara (68.626 milijardi eura) u 100 godina, rekao je.

Umjetni otoci mogli bi biti sagrađeni uz obalu tako da stvore "odbrambenu liniju" od rasta nivoa mora, navodi Agencija za urbani razvoj (URA).

Vladine agencije razmatraju i mogućnost gradnje brane visoke tri metra oko obale no, taj projekt podrazumijeva velike tehničke teškoće.

"Treba razmotriti i prirodna rješenja"

Stručnjak Adam Switzer smatra da je nužno provesti "razna temeljna istraživanja" za projekt "Long Island" s naglaskom na to kakav će učinak biti na podmorje, na plimu i oseku.

Profesor na Tehnološkom univerzitetu Nanyang iz Singapura, Switzer je podsjetio da Singapur ima dugo iskustvo u tom području, pa je za primjer dao singapursku zračnu luku Changi, zatim financijsku četvrt Marina Bay te luku Tuas.

Koh Chan Ghee, profesor na odsjeku za građevinarstvo i okoliš Nacionalnog univerziteta u Singapuru, smatra da treba razmotriti i prirodna rješenja kao što su nasadi mangorva (vegetacija drvenastih biljaka u područjima močvarnih i muljevitih riječnih ušća i laguna na obalama mora) te koraljnih grebena, prenosi HINA.

(Energetika.ba)