Valka za Energetika.ba: Zašto je struja iz vlastite solarne elektrane efikasno i dugoročno rješenje

Koje su prednosti izgradnje solarnih fotonaponskih elektrana za male kupce, i da li je opravdana računica kada se uzme u obzir omjer investicije i povrata?

Valka: Solarne fotonaponske elektrane namijenjene za fizička lica i rezidencijalne kupce predstavljaju vrlo jednostavno i efikasno rješenje za smanjenje ukupnih troškova za električnu energiju za sva mala, srednja i velika domaćinstva. Izgradnjom jedne solarne elektrane snage od 3 do 15 kW dolazite u mogućnost da račun za utrošenu električnu energiju smanjite za skoro 100%. Imajući u vidu da postoji obaveza plaćanja mrežarine prema Elektroprivredi koja je obavezna i neisključiva, ostaje taj mali paušalni dio koji svako domaćinstvo ostaje u obavezi da plaća. Generalno govoreći, prednosti su zaista velike, a neke od njih su: Proizvodite čistu i zelenu energiju koja ne zagađuje okoliš; Niste ovisni o drugim izvorima energije; Pristupačno-minimalno održavanje; Sigurnija izvedba Sistema od mnogih drugih; Smanjenje računa za električnu energiju; Maksimalna iskorištenost resursa i mnoge druge pogodnosti.

Koje su prednosti za industrijske kupce?

Valka: Industrijski kupci, tj. pravna lica su trenutno najviše pogođeni visokim cijenama električne energije, kao i nadolazećim CBAM regulativama od strane Europske unije. Mehanizam prekograničnog usklađivanja (cijene) ugljenika (CBAM) je instrument politike zaštite životne sredine Europske unije (EU) koji predviđa primjenu istih troškova ugljenika na uvezene proizvode, kao što bi nastali kod postrojenja koja rade u EU. Na ovaj način, primjenom CBAM instrumenta, težnja je da se smanji rizik da klimatski ciljevi EU budu ugroženi premještanjem proizvodnje u zemlje sa manje ambicioznom politikom dekarbonizacije (tzv. „curenje ugljenika“). Sa ovim opterećenjima, kompanije, koje inače spadaju u velike potrošače električne energije u odnosu na klasična domaćinstva, dolaze na jednu vrlo važnu raskrsnicu, gdje trebaju donijeti neke jako važne i po neke bolne odluke, te se prilagoditi tržištu i tržišnim cijenama, te smanjiti svoje troškove. Najbolji način za to jeste instalacija fotonaponskih elektrana uz pomoć kojih bi postali neovisni o cijenama energenata na tržištu, i na taj način bi mogli vrlo jednostavno osigurati sigurniju klimu za uspješno i efikasno poslovanje. Ono što je suštinska razlika i novitet na polju obnovljivih izvora energije jeste pojava tzv ‘’Prosumera’’ tj. kupca-proizvođača, gdje po novom Zakonu o obnovljivim izvorima energije u Bosni i Hercegovini, pravno lice može ostvareni višak proizvedene elektrilne energije ubaciti u mrežu, te na taj način ostvariti, ne samo uštede, već i zaradu na mjesečnoj razini, koja zasigurno može uveliko olakšati poslovanje skoro svake kompanije. Naravno, važno je napomenuti da ova prednost ne važi i za fizička lica, gdje ona ne mogu ostvarivati zaradu, već mogu ostvarivati samo uštede sa datim viškom električne energije koju su ubacili u mrežu. Da rezimiramo, pravna lica ostvaruju uštede i dodatnu zaradu, te dobijanju mogućnost dobijanja certifikata uz pomoć kojih će plaćati manje poreze za emisiju CO2 po direktivama EU.

Kakva je zakonska regulative u Federaciji po ovom pitanju, usvojen je set energetskih zakona, govorilo se o energetskim zajednicama, međutim čini se da u praksi stvari još ne funkcionišu?

Valka: Sredinom prošle godine, Predstavnički dom paerlamenta FBiH i Dom naroda FBiH usvojio je set energetskih zakona, kojima se u oblasti energetike uvode evropski standardi. Radi se o zakonima o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti, o električnoj energiji i o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije. Ovaj set zakona, iako bolji od prethodnog zakona, nažalost ima svoje negativne strane, koje u potpunosti nisu usklađenje sa stanjem na tržištu energije u BiH. Zakon je takoreći prepisan od susjedne Republike Srbije, i nisu u potpunosti rješena sva ključna pitanja.


Također, podzakonski akti koji trebaju da formalno daju upute na koji način će se graditi solarna postojenja, nisu završeni, pa samim tim i implementirani. I dalje postoje zakonske klackalice koje naše klijente dovode u vrlo nezavidne pozicije, na način da nije jasno definirano po kojem zakonu žele javne institucije da se vode. To je dodatno zakoplicirano u FBiH gdje postoje kantoni koji svaki na svoj način kroz lokalne elektroprivrede i općinske strukture tumače novi zakon i tajno zadržavaju elemente starog zakona koji je stavljen van snage još skoro prije godinu dana. Na taj način je otežana implementacija Prosumera, kao i mogućih energetskih zadruga (zajednica), i sve to na štetu samo građana Bosne i Hercegovine koji su se u ovako turbulentnim vremenima okrenuli ka obnovljivim izvorima energije. Zaista poražavajuće!

Kakva je procedura, koliko je ili nije komplicirana?

Valka: Ako posmatramo procedure danas, i procedure iz prethodnih zakona, možemo slobodno kazati da su ona umnogome pojednostavljene, te su koraci za izgradnju elektrana smanjeni u određenom omjeru. Propisana je mogućnost podsticaja za one koji namjeravaju struju proizvoditi iz obnovljivih izvora energije, te je omogućeno formiranje energetske zajednice kao pravnog lica kojeg čine domaćinstva, kompanije, lokalna samouprava (grad ili općina) i javne ustanove. Zakonom o obnovljivim izvorima energije je utvrđeno da prosumeri (kupci-proizvođači struje) mogu biti i oni koji žive u istoj zgradi ili stambenom kompleksu. Zakonom o energiji i regulaciji energetske djelatnosti se obavezuje na to da ugroženi kupac ima pravo na subvencioniranje dijela troška za potrošenu struju te da se zaštićenom kupcu ne može prekinuti distribucija struje zbog neplaćanja. Sve gore navedeno nije u potpunosti zaživjelo iz često političkih razloga. Ostaje da se vidi da li će se to u godinama pred nama promjeniti na način na koji Zakon tretira sve navedeno. Za sve građane koji žele saznati više, mogu posjetiti web stranicu https://vodic.usaidepa.ba/ na taj način dobiti adekvatne informacije o procedurama za različite namjene i tipove elektrana.

U kojoj mjeri se samostalnom proizvodnjom iz vlastite solarne elektrane umanjuje iznos računa za električnu energiju?

Valka: Ako npr. uzmemo jedno domaćinstvo koje mjesečno troši 200 KM na račun za električnu energiju, jedna elektrana snage 4kW će taj isti račun svesti na otprilike 50 KM, što na godišnjem nivou ušteda iznosi do 1800 KM, jednostavnom računicom dolazimo do podatka koji nam kaže da ćete datu investiciju u iznosu od 16.000,00 KM otplatiti za 8 do 9 godina, ako uzmemo trenutne tržišne cijene električne energije. Ako pri tom uzmemo u obzir da ćete iste rasti u datom periodu, možemo slobodno kazati da se elektrana u najboljem scenariju može isplatiti za nekih 6-7 godina, što je zaista impresivno jer elektrane imaju poprilično dugovječan rok trajanja koji danas može preći i 30 godina.

Šta kupci električne energije iz javnog snadbijevanja sada plaćaju, a šta izgradnjom solarnih fotonaponskih elektrana?

Valka: Kupci danas najčešće plaćaju cijenu električne energije, naknadu za obnovljive izvore energije, te skupu mrežarinu. Električna energija koju plaćaju domaćinstva u Bosni i Hercegovini jedna je od najjeftinijih u regiji, ali i cijeloj Europi, pokazuju podaci Eurostata. U prvoj polovici 2023. godine cijena električne energije u Bosni i Hercegovini je bila 0,087 eura, u Srbiji 0,096 eura, a u Crnoj Gori 0,096 eura. Prema ovoj agenciji, u prvoj polovici 2023. godine najjeftnija električna energija u regiji bila je na Kosovu gdje su domaćinstva kilovat sat plaćala 0,067 eura. U Turskoj cijena je bila 0,084 eura za jednan kilovat sat, u Bosni i Hercegovini 0,087 eura, u Srbiji 0,096 eura, a u Crnoj Gori 0,096 eura. Najskuplja električna energija bila je u Makedoniji gdje je iznosila 10,5 eura za 100 kilovatsati, dok je u Albaniji koštala nešto manje, 10,1 eura. Ovaj trend, sudeći po najavama će uskoro biti prošlost i BiH će krenuti stopama EU zemalja, te će cijena električne energije vrtoglavo rasti, što će itekako otežati život običnih građana u BiH. Samim tim, jedino rješenje se vidi u izgradnji solarnih elektrana za vlastite potrebe, u sklopu čega će se djelimično ili u potpunosti izbjeći plaćanje potencijalno velikih računa za električnu energiju. Pretočeno u primjer, može kazati da jedan krov sa 10 kW elektranom na sebi obično smanjuje emisije ugljika za oko 4 tone godišnje. To je otprilike jednako sadnji više od 100 stabala godišnje. Razlika između javnog snabdijevanja električnom energijom i snabdjevanjem iz vlastitih elektrana je ta da je prvi sistem prvenstveno nestabilan i zastario, što smo mogli vidjeti na primjeru nestanka električne energije na Balkanu koji nas je sve paralizirao, dok je sistem vlastite elektrane efikasan, ekonomičan, zelen i održiv.

Šta Vaša kompanija nudi zainteresiranima, možete li nam dati neke konkretne primjere?

Valka: Kompanija eSOLAR d.o.o. kao članica grupacije eSOLAR GROUP posluje ne samo u Bosni i Hercegovini, već i na teritorijama Europske unije. Sa višegodišnjim iskustvom i izgrađenih preko 20MW solarnih elektrana raznih namjena, našim klijentima nudimo izvanredna, efikasna i ekonomična rješenja za ostvarivanje prvenstveno ušteda, kao i finansijske zarade kroz Off-Grid, Hibridne i On-Grid sisteme. Prva smo kompanija koja je uspješno izvela sistem prosumera u Republici Srpskoj, te smo napravili prvu kompleksnu energetsku zajednicu u BiH, instaliranu u Sarajevu, koju je finansirala ProCredit banka uz pomoć kreditinih sredstava Banke za obnovu i razvoj (EBRD) i GEFF-a. Za svakog klijenta nudimo prilagođena i modificirana rješenja za uštede električne energije, sistem skladištenja električne energije kao što su GEL i Litijumske baterije, najkvalitetnije i najdurabilnije solarne module (panele) i invertore (pretvarače), sisteme za grijanje i prikupljanje tople vode i navodnjavanje, kako za objekte, tako i za agrarne proizvođače, te solarnu rasvjetu i AC & DC punionice za električna vozila. Za više informacija, možete posjetiti našu web stranicu www.esolar.ba