Evropska banka za obnovu i razvoj u svojoj energetskoj strategiji više ne predviđa finansiranje elektrana na ugalj, već prelazak na obnovljive izvore energije, rekla je u intervjuu za "Nezavisne" Manuela Nesel, šefica Kancelarije te banke u BiH.
Ona tvrdi da je prelazak na obnovljivu energiju put koji bi trebalo da preuzme i BiH te ističe da su cijene zelenih izvora energije značajno pale.
"Ljudi treba da znaju da mi ne govorimo o tranziciji od danas do sutra, nego da želimo da BiH postavimo na stazu koja će voditi ka zelenoj energiji. Kako cijene budu dalje padale, a ekonomija se mijenjala, sve će to biti mnogo povoljnije", rekla je ona.
NN: Na čemu trenutno radite u BiH, koje su aktivnosti?
NESEL: EBRD je apsolutno predana BiH i bh. građanima u prevladavanju ove dosad neviđene krize. Sve naše aktivnosti do kraja 2021. smo preusmjerili kako bismo pomogli u ublažavanju ekonomskih posljedica. Globalno, očekujemo da ćemo u periodu 2020-2021. investirati oko 21 milijardu evra kako bismo pomogli u zemljama u kojima smo aktivni. U BiH nastojimo pomoći ekonomiji, s fokusom na privatno poduzetništvo, a nastavićemo i aktivnosti na infrastrukturnim projektima. Ovi projekti će otvoriti radna mjesta i pomoći ekonomski rast. U ovoj godini predviđamo značajan pad bruto domaćeg proizvoda, tako da smo sada fokusirani na mikro, mala i srednja preduzeća, koja su jako pogođena krizom. Nadamo se da ćemo do kraja juna imati 30 miliona evra, koje ćemo plasirati putem komercijalnih banaka i mikrokreditnih organizacija u BiH za podršku likvidnosti i obrtnom kapitalu kompanija i MSP-a.
NN: U kojoj mjeri su vaše aktivnosti povezane s namjerama EU prema BiH?
NESEL: Pružamo podršku aktivnostima EU poput projekata "Team Europe". Mi radimo paralelno i svakako u koordinaciji s EU. Naše aktivnosti se poklapaju s onim što EU pokušava da ostvari. Kao rezultat naše predanosti na ublažavanju ekonomskih posljedica izazvanih kovid-19 krizom vodimo razgovore s vlastima oba entiteta o podršci predloženim kreditnim garantnim fondovima. Mi svakako podržavamo uspostavljanje takvih fondova na transparentan i otvoren način.
NN: Samo da našim čitaocima pojasnite u kojoj mjeri sarađujete s našim vlastima, a u kojoj mjeri s našim privatnim sektorom?
NESEL: Naš primarni mandat je podrška privatnom sektoru, ali mi takođe radimo s javnim sektorom, posebno na značajnim infrastrukturnim projektima, poput koridora 5c, ali i s opštinama i kantonima kako bismo im pomogli da poboljšaju usluge građanima. Obezbjeđujemo kredite za finansiranje održivog razvoja kao što su zelena energija ili održivi transport.
NN: U kojoj mjeri su vaši projekti ovisni o funkcionisanju vlasti na različitim nivoima ili možete aktivnosti sprovoditi i bez njih?
NESEL: U toku jedne godine polovina naših projekata je s privatnim sektorom, a otprilike druga polovina s javnim sektorom na različitim nivoima. Ipak, infrastrukturna ulaganja u smislu finansijskog sredstava obično su veća od ulaganja u privatni sektor. U kontaktu smo sa svim nivoima vlasti po pitanju brzine i potpune implementacije projekata. Ova bliska saradnja danas je posebno važna. Mislimo da je posebno u trenutnim okolnostima nakon izbijanja pandemije virusa korona ključno ispuniti obaveze bez odgađanja. Efikasnost znači pravovremeno djelovanje. Naravno, pratimo šta radi EU i drugi međunarodni partneri i stalo nam je da zemlja nastavi putem reformi.
NN: Građani su zabrinuti u vezi s transparentnosti sredstava koja dolaze u BiH, pa s tim u vezi imate li planove za dodatne mehanizme kontrole?
NESEL: Kada su naši projekti u pitanju, uslovi i kontrole su veoma striktni. Primjenjujemo strogi nadzor nad procesom nabavki, zahtijevamo otvoreno javno nadmetanje za dodjelu ugovora. Kada nismo sigurni da je postupak slijedio naše smjernice, ne osiguravamo finansiranje za te nabavke i možemo otkazati ugovor ili projekt u cijelosti. Blisko sarađujemo i s entitetima i s državnim nivoom ili preduzećima s većinskim državnim vlasništvom kako bismo se uvjerili da su svi uslovi ispunjeni. Uvjeravam vas da se za naše projekte primjenjuju najstroži standardi.
NN: Fokus EU je tranzicija ka zelenoj energiji. Kako se EBRD odnosi prema ovom pitanju? Hoćete li finansirati i termoelektrane?
NESEL: Termoelektrane na ugalj apsolutno ne. Naša strategija energetskog sektora usvojena u decembru 2018. okončala je svako novo ulaganje u elektrane na ugalj. Umjesto toga, naš fokus su obnovljivi izvori energije i održivi razvoj. To je srce našeg mandata. Stalo nam je da vlasti nastave socioekonomske reforme, postignu dogovore po pitanju zakona o energiji i gasu i da nastave tranziciju ka zelenoj energiji. U drugim zemljama regiona implementirali smo mnogo takvih uspješnih projekata i nadamo se da ćemo ih uskoro implementirati u BiH. Moraju biti ispunjeni mnogi uslovi, od regulatornog okvira do dugoročnih ugovora o kupovini električne energije. Takođe, treba postojati i jasna vizija energetske tranzicije. Dodala bih da imamo jako uspješne projekte "Zelenih gradova", a radimo s Banjalukom, Kantonom Sarajevom i Zenicom, koji su dio te inicijative poboljšanja usluga građanima; bolji javni prevoz, čistija voda, poboljšanje kvaliteta zraka i povećana energetska efikasnost. Naša želja je da se ovi projekti uspješno implementiraju za dobrobit svih građana.
NN: Mnogo ljudi koje ja srećem kažu da je zelena energija skupa i da mi kao siromašna zemlja moramo koristiti termocentrale. Šta vi kažete na to?
NESEL: Moram reći da su cijene instaliranja zelene energije posljednjih godina dramatično pale. Potrebno je da samo pogledate u susjedne zemlje i vidite da su cijene veoma povoljne. Takođe, ljudi treba da znaju da mi ne govorimo o tranziciji od danas do sutra, nego da želimo da BiH postavimo na stazu koja će voditi ka zelenoj energiji. Kako cijene budu dalje padale, a ekonomija se mijenjala, sve će to biti mnogo povoljnije. Naravno, sve zemlje koje budu imale poteškoća dobiće potrebnu pomoć. Najvažnije je da ekonomija bude okrenuta u tom smjeru. Znamo da postoji dosta nasljeđa o kojem sada treba donijeti važne odluke, ali želim uvjeriti vlasti na svim nivoima da je EBRD predana ovom cilju.
NN: Koju vrstu aktivnosti imate u RS?
NESEL: Radimo na teritoriji cijele BiH i ocjenjujemo svaki pojedini prijedlog projekta prema njegovoj komercijalnoj vrijednosti i da li ispunjava kriterijume našeg mandata. Drago mi je reći da u RS imamo snažan angažman s mnogim projektima koji uključuju finansijski sektor i opštine. Trenutno razmatramo mogući projekat s Evropskom investicionom bankom u željezničkom sektoru u RS. Veoma mi je stalo da naglasim da imamo odličnu saradnju s gradom Banjaluka. Već smo s njima u saradnji u vezi s projektom lokalnog grijanja i usluga vodosnabdijevanja. Sve je to dio naše zelene inicijative. Nadam se da projekat vodosnabdijevanja možemo nastaviti uz podršku EU, a veliki broj privatnih projekata u RS da i ne spominjem, bilo da se radi o savjetodavnim uslugama MSP-a ili direktnom finansiranju.
Energetika.ba / NN