U toku izbor stručnih konsultanata za izgradnju vjetroparka Hrgud

Trenutne aktivnosti "Elektroprivrede Republike Srpske" u vezi s izgradnjom vjetroparka Hrgud vezane su za izbor stručnih konsultanata, kako je to zahtijevano od strane KfW-a, rečeno je u ovom preduzeću.

Jedan konsultant će biti zadužen za izradu studije procjene uticaja na životnu sredinu. Obaveza studije je da, osim ekološkog, obradi i sociološki aspekt, kao i sve druge vidove procjene uticaja, kako je to predviđeno direktivama EU, mada neki od njih nisu zahtijevani zakonima u RS.

Na ovim procjenama insistira KfW kako bi se izbjegla eventualna osporavanja drugih zemalja zbog mogućeg prekograničnog uticaja. Aktivnosti ovog konsultanta biće finansirane iz granta u iznosu od 200.000 evra, koje takođe obezbjeđuje KfW. Drugi konsultant će biti zadužen za implementacione aktivnosti i zajedno s njim "Elektroprivreda Republike Srpske" će pripremati tenderski dokument za izbor izvođača radova na izgradnji vjetroparka, sprovesti javni poziv za prikupljanje ponuda i izvršiti izbor najpovoljnijeg ponuđača. Ovaj konsultant ostaje prisutan na projektu sve dok se projekat ne završi, tj. dok se ne sprovedu sva završna ispitivanja na vjetroparku koja pokazuju da je izvođač ispunio ugovorene obaveze.

"S obzirom na to da 'Elektroprivreda Republike Srpske' prvi put gradi vjetropark, i za nju će ovo biti interesantno i dragocjeno iskustvo u realizaciji ovakvog projekta. Osim obaveze za izgradnju vjetroparka koju smo preuzeli u skladu s Akcionim planom Republike Srpske i koncesionim ugovorom koji nam je dodijeljen, smatramo da će on dati direktne i indirektne koristi za Republiku Srpsku, a posebno za lokalnu zajednicu kojoj pripada projekat", kažu u "Elektroprivredi RS".

Dodaju da se kao preduzeće s većinskim državnim kapitalom ponašaju društveno odgovorno u smislu da se kod izgradnje novih elektroenergetskih objekata prvenstveno vodi računa o interesu građana Republike Srpske, a što će i ostati njihov cilj.

Podsjećamo, potpisivanjem Ugovora o pridruživanju Energetskoj zajednici Evropske unije, BiH, kao i sve ostale zemlje potpisnice tog ugovora, je postala obavezna da slijedi i sprovodi politike Energetske zajednice.

Osnovna načela energetske politike koju vodi Energetska zajednica bazirana su na smanjenju štetnih emisija, na smanjenju potrošnje električne energije iz konvencionalnih izvora i na povećanju udjela obnovljive energije u ukupnoj potrošnji.

Savjet ministara BiH je 2012. godine usvojio Odluku o implementaciji Direktive 2009/28/EZ o promociji proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, kojom je za Bosnu i Hercegovinu utvrđen obavezujući cilj od 40 odsto obnovljive energije u potrošnji do 2020. godine. Ovakav nivo obaveze u potrošnji obnovljive energije donesen je s obzirom na činjenicu da je 2009. godine taj udio iznosio 34 odsto. U skladu s ustavnom nadležnošću entiteta, Republika Srpska je donijela svoj Akcioni plan o korištenju obnovljivih izvora, u okviru kojeg je planirana obaveza o izgradnji različitih vidova obnovljivih izvora, a između ostalog i vjetrogeneratora ukupne instalisane snage 100 MW. Dio te obaveze preuzela je "Elektroprivreda Republike Srpske", time što je aplicirala za dodjelu koncesije za izgradnju vjetroparka instalisane snage 50 MW.

Po pitanju iskorištenja energije vjetra, veliku ulogu u pripremnim aktivnostima je imao njemački razvojni fond KfW, koji je u toku 2006. godine finansirao izradu atlasa vjetrova u BiH, a na osnovu tog dokumenta, u toku 2012 - 2013. godine, rađena je jednogodišnja kampanja mjerenja brzine vjetra u Republici Srpskoj. Mjerenja su rađena na pet lokacija i za svaku od njih je urađena prethodna studija izvodljivosti. Na osnovu rezultata mjerenja i preporuka koje su dale studije, "Elektroprivreda Republike Srpske" se opredijelila za Hrgud kao jednu od najperspektivnijih lokacija. Kampanju mjerenja je radila danska kompanija COWI A/S, koja je poznata u ovoj oblasti, a kampanja je koštala 600.000 evra i finansirana je u cijelosti iz granta koji je obezbijedio KfW.

Područje Hrguda se nalazi na lokaciji čija nadmorska visina varira između 960 i 1.100 metara nadmorske visine i ima površinu od oko pet kvadratnih kilometara. Na osnovu dvanaesto-mjesečnih podataka utvrđene su srednje godišnje brzine vjetra, koje se kreću od 6,1 do 8,1 m/s, zavisno od precizne pozicije na lokaciji. Studijom izvodljivosti je planirana izgradnja 16 vjetrogeneratora instalisane snage po 3 MW, za koje je procijenjena neto godišnja proizvodnja od 126 GWh. Ukupna investiciona vrijednost projekta iznosi 64,5 miliona evra, od čega su 4,5 miliona evra vlastita sredstva, a preostali dio od 60 miliona evra se finansira iz kredita koji obezbjeđuje KfW.

Energetika.ba / NN