Energetika.ba
Novosti

Završeno 48.zasjedanje CIGRE: Energija i ekonomija bez ugljika

Autor: Energetika.ba
Završeno 48.zasjedanje CIGRE: Energija i ekonomija bez ugljika

Raspravom o izvještajima 16 studijskih komiteta na kojima je u prethodnih devet dana prezentirano oko 800 naučnih i stručnih referata okončano je virtualno 48. zasjedanje Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme - CIGRE Pariz, u čijem radu je učestvovalo oko 3.000 delegata. Bosna i Hercegovina je na ovom skupu predstavljena sa jedanaest delegata i dva referata. Na skupštini ove međunarodne asocijacije za novog predsjednika CIGRE Pariz izabran je ugledni svjetski istraživač u oblasti elektroenergetike Michaerl Augonnet (Francuska).

Sljedeće 2021.godine očekuje se da će zasjedanje CIGRE biti održano uživo u Parizu i da će tom prilikom biti obilježena stogodišnjica formiranja i rada CIGRE.

Elektroenergetičari svijeta ovog puta u fokus rasprave stavili su razvoj, ekonomiju sistema, upravljanje i pogon, informacione sisteme i telekomunikacije. Na sjednici komiteta koji se bavio aktivnim distributivnim sistemima i energetskim resursima uvodničar Britta Buchholz istakla je doprinos stručnjaka CIGRE istraživasnju ugljične neutralnosti i naglasila važnost Zelenog plana Evropske komisije koji je započeo sa energetskom tranzicijom. Prezentirala je prijedlog realizacije budućih zadataka zaključno sa 2050.godinom te kako se ostvarivanjem deset ključnih poruka Zelenog plana može doprinijeti ugljičnoj neutralnosti.

Održavanje ovog značajnog skupa za portal Energetika.ba prokomentarisao Edhem Bičakčić, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE:

Covid-19 je stvorio najveću globalnu krizu u zdravstvenim sistemima, privredi i društvenom životu. Energetski sektor je ozbiljno pogođen ovom krizom, koja je usporila saobraćaj, trgovinu i privredne aktivnosti, odnosno globalnu ekonomiju, a od tih negativnih posljedica nije pošteđena ni Bosna i Hercegovina. Posebno je interesantan utjecaj Covid-19 na energetski sector izražen kroz pad potrošnje energije, te nepredvidljivosti i nesigurnost opskrbe energijom. Radna grupa CIGRE Paris,   koja se bavi otpornošću elektroenergetskog sistema, formulisala je ovo kao reakciju elektroenergetskog sistema izloženog jakom naprezanju I ekstremnim događajima, kao otpornost infrastrukturnog i operativnog karaktera. U pogledu napora za reagiranje na Covid-19, ova Radna grupa CIGRE će uzeti u obzir organizacijsku otpornost koja je najvažnija prilikom raspolaganja ključnim osobljem i brzim mobiliziranjem mjera za podršku I zaštitu kako bi se održao brzi odgovor i oporavak I ograničila izloženost virusu. Ovakav pristup je neophodan da bi se   osiguralo ne smetano I sigurno izvršavanje potrebnih operacija radi osiguranja opskrbe električnom energijom.

Osvrnuo se i na očekivane globalne trendove u ovom sektoru te istakao sljedeće:

Četiri globalna velika svjetska trenda će donijeti promjene u energetskom sektoru. Te su promjene neizbježne i nepovratne i one se manifestuju kroz: deregulaciju, decentralizaciju, dekarbonizaciju i digitalizaciju. Vjerovatno će kasnije uslijediti još jedan veliki trend, a to je depopulacija.

Dekarbonizacija energetskog sistema je ključ za postizanje klimatskih ciljeva. Kako bi Evropa do 2050. godine postal klimatski neutralna (emisija jednaka apsorpciji), ona mora transformisat i svoj energetski system koji je izvor 75% emisija stakleničkih plinova. Osnova za to je integracija energetskog sektora I strategija za vodonik, što će otvoriti put prema efikasnijem i bolje povezanom energetskom sektoru u svrhu čistije planete i jačanja privrede.

CIGRE snažno pozdravlja najavu „Zelenog plana“ od strane Evropske komisije – tj.dokumenta koji ističe sveobuhvatne prioritete politike za sljedećih pet godina, a koji bi trebali pomoći da Evropa dostigne neutralnost u pogledu CO2 do 2050. godine.„Zeleni plan“ usklađen je s ambicijama do 2050. godine s ciljem da imamo nisko ugljični, sigurni, pouzdan, otporan, dostupan, ekonomičan i tržišno zasnovan panevropski integrirani energetski sistem koji snabdijeva cijelo društvo i sprema okruženje za ekonomiju bez ugljika do 2050. godine. Integracija energetskog sistema predstavlja system kojim se planira I upravlja kao jednom cjelinom, uz povezivanje različitih nositelja energije, infrastruktura i sektora potrošnje. Taj povezani fleksibilan sistem bit će efikasan I smanjit će troškove za društvo. U integrisanom energetskom sistemu vodonik može pomoći u dekarbonizaciji industrije, saobraćaja, proizvodnje enrgije i zgradarstvu. Vodonik može poslužiti kao pogonsko gorivo u sektorima koji nisu pogodni za elektrifikaciju I omogućiti skladištenje radi uravnoteženja promjenjivih tokova energije iz obnovljivih izvora. Prioritet je razvoj proizvodnje vodonika iz obnovljivih izvora, uglavnom upotrebom energije vjetra i solarne energije (zelenivodonik). Koliko ovo ima značaj, vidi se i po tome da je CIGRE Paris  formirao ad-hoc grupu za zeleni vodonik, kao gorivo budućnosti.

Energetika.ba