Sve svjetske energetske kompanije koje se bave proizvodnjom nafte i plina morat će početi pozitivnije doprinositi novom energetskom gospodarstvu i prihvatiti prijelaz na čistu energiju, ističe se u novom izvještaju Međunarodne agencije za energiju (IEA). U izvještaju pod naslovom 'Industrija nafte i plina u neto nultoj tranziciji' dodatno se ističe i kako upravo naftne i plinske kompanije"... produbljuju klimatsku krizu".
Ono je objavljeno upravo uoči klimatskog skupa COP28 u Dubaiju i usmjereno je na ono što naftno i plinsko gospodarstvo mora učiniti kako bi se uskladilo s ciljevima Pariškog sporazuma.
U njemu se, između ostaloga, ističe i kako je naftno i plinsko gospodarstvo "... u najboljem slučaju marginalni faktor pri tranziciji na čiste energetske sisteme" jer udio naftnih i plinskih kompanija u ukupnim ulaganjima u rješenja za čistu energiju na svjetu iznosi tek 1%.
"Industrija nafte i plina suočava se s trenutkom istine na COP28 u Dubaiju. Budući da svijet trpi posljedice pogoršanja klimatske krize, nastavak poslovanja kao i do sada nije ni društveno ni ekološki odgovoran," komentarisao je to Fatih Birol, izvršni direktor IEA-e i nastavio:
"Proizvođači nafte i plina širom svijeta moraju donijeti utemeljene odluke o svojem budućem mjestu u svjetskoj energetici. Naftno i plinsko gospodarstvo mora biti posvećeno istinskom pomaganju svijetu u ispunjavanju njegovih energetskih potreba i klimatskih ciljeva, što znači odbaciti iluziju da bi rješenje moglo biti nevjerovatno velike količine zahvaćanja ugljika."
Koje su preporuke?
U izvještaju se također preporučuje da strategija energetske tranzicije svake kompanije mora uključivati plan za smanjenje emisija iz svojeg poslovanja. Međutim, kompanije koje imaju ciljeve smanjenja svojih emisija čine manje od polovice ukupnog broja broja kompanija koje se u svijetu bave proizvodnjom nafte i plina. No, kako bi se naftno i plinsko gospodarstvo uskladilo sa 'scenarijem 1,5 °C', njegove bi se emisije do 2030. godine morale smanjiti za golemih 60%. Pri tome se u izvještaju preporučuju strategije za smanjenje emisija metana koje su dobro poznate i najčešće se mogu primijeniti uz niske troškove.
Uz to, u njemu se naglašava i potreba za promjenama u raspodjeli financijskih sredstava. Primjerice, naftno i plinsko gospodarstvo je u projekte čiste energije prošle godine uložilo oko 20 milijardi dolara, a kako bi se uskladio s ciljevima Pariškog sporazuma, do 2030. bi na njih trebalo usmjeriti 50% svojih kapitalnih izdataka. Naravno, u Izvješću se priznaje da određena ulaganja u naftu i plin moraju postojati kako bi se zajamčila energetska sigurnost, ali se napominje i da je 800 mlrd. dolara, koliko se trenutno godišnje ulaže u proizvodnju nafte i plina, dvostruko više od onoga što je potrebno za ulaganja u ostvarivanje 'scenarija 1,5 °C' do 2030. godine.
Uprkos povećanim rizicima i sve manjoj isplativosti u poslovanju s naftom i plinom, IEA naglašava velike potencijale naftnog i plinskog gospodarstva za prihvatanje 'nove energetike'. Naime, ono je na dobrom položaju za povećanje primjene čistih energetskih rješenja i ima potrebne vještine, znanje i iskustvo za razvoj, istraživanja i primjenu rješenja kao što su vodik, zahvaćanje ugljika, pučinske vjetroelektrane i kapljevita biogoriva.
Šta sa zahvaćanjem ugljika?
U izvještaju se navodi da se usmjeravanje na zahvaćanje ugljika ne može koristiti kako bi se održao status quo. Naime, u njemu jasno stoji:
"Ako bi se potrošnja nafte i prirodnog plina razvijala kako je predviđeno današnjim političkim postavkama, ograničavanje porasta temperature na 1,5 °C zahtijevalo bi posve nezamislivih 32 mlrd. t ugljika zahvaćenih za iskorištavanje ili pohranu do 2050. godine, što uključuje i 23 mlrd. t iz izravnog zahvaćanja iz zraka... Količina električne energije potrebna za pogon takvih postrojenja bila bi veća od današnje svjetske potražnje za električnom energijom."
Stoga čelnik IEA-a naglašava kako je došlo vrijeme da naftno i plinsko gospodarstvo donese teške odluke. Istovremeno će globalnom energetskom tranzicijom biti mnogo teže upravljati ako ono u njoj ne učestvuje i ne bude joj posvećeno, upozorava energetski portal 'Power Engineering International'.
(Energetika.ba)
