Konjičani u borbi za spas Neretvice: 15 mini hidroelektrana bi uništilo rijeku i endemske vrste

"Procedure nisu urađene zakonski niti su javne rasprave obavljene na adekvatan način s lokalnom zajednicom, jer Općina Konjic nije implementirala Zakon o lokalnoj samoupravi. Nisu nam objasnili šta dobijamo, a šta gubimo. Nemamo kontakt ni s predstavnicima Elektroprivrede ni Općine Konjic. Bilo kakvo narušavanje toka rijeke Neretvice ne bi bilo dobro, jer je ona pritoka Neretve i endemska je rijeka u kojoj imaju najmanje četiri vrste endemskih riba i rakova. Ta vrsta raka je na crvenoj listi po zaštićenosti u svijetu", rekao je Hero.

Kazao je kako je ključno pitanje šta se čekalo 12 godina da bi se pokrenuo ovaj projekt istaknuvši kako posjeduju dokumentaciju iz koje se vidi da nije sve urađeno u skladu sa zakonom, zbog čega su angažovali i pravni stručni tim od sedam advokata.

"To bi bio u najmanju ruku urbicid nad rijekom, jer imamo iskustvo šta se dešavalo s ostalim rijekama u BiH na kojim su izgrađene hidroelektrane. Mi smo povrtlarski i voćarski kraj, poznati smo po kestenu i to bi utjecalo i na uzgoj. Kada su vijećnici 2008. godine jednoglasno glasali za ovu odluku, nisu bili informisani, kao ni mještani koji su prodali svoje zemljište, jer su imali pritisak s federalnog niova i rečeno im je da će im, ako ne prodaju, biti oduzeto, jer je od općeg javnog interesa. Sada su se ljudima otvorile oči", rekao je.

Ujedinila su se udruženja među kojima su ribolovci, povrtlari, zaštitnici okoliša, uzgajivači riba te mještani. Traže reviziju ove odluke i da im se konačno predoči studija o utjecaju hidroelektrana na floru i faunu, jer nemaju uvid u to.

"Svaka pritoka Neretvice je mrestilište ribe. Ljudi će braniti svoje pravo nad rijekom pravnim putem. Planirali su da izbace 400 hiljada kubika zemlje, ali ne i gdje će odložiti tu zemlju pa pretpostavljamo da bi se to lagerovalo u rijeku. Problem za investitora je i taj što je stari most na regionalnom putu na Granskom Polju uništen u bujici, a novoizgrađeni drveni može podnijeli samo teret do 15 tona, što znači da teške mašine ne mogu preći preko njega. Učinit ćemo sve da zaštitimo ovo područje", kazao je Hero.

Predsjednik udruženja za zaštitu okoline "Zelena Neretva" Amir Variščić rekao je kako je zbog endemskih vrsta riječnog raka u Neretvici Evropska banka za obnovu i razvoj odustala od kreditiranja projekta mini hidroelektrana. EBRD je naručio i studiju utjecaja na okoliš koja je dokazala da bi se gradnjom hidroelektrana utjecalo na staništa od ključne važnosti.

Pokrenuta je i online peticija "Pusti me da tečem: Spasimo Neretvicu!" koju je do sada potpisalo blizu 1.400 ljudi.

Izgradnja na Neretvici planirana je Dugoročnim planom razvoja EPBiH, odlukama Vlade Federacije i nadležnih institucija o proglašenju javnog interesa i pripremi izgradnje novih elektroenergetskih objekata. Ukupno instalirana snaga planiranih 15 mini hidroelektrana na Neretvici je 24,5 MW. Investicija je vrijedna 103 miliona KM.