Naftni terminali u Bihaću izgrađeni su potkraj 70-ih godina prošlog stoljeća i bili su u nadležnosti Savezne direkcije robnih rezervi. Danas su u nadležnosti Privrednog društva „Operator - Terminali Federacije“ d.o.o. Sarajevo. U Bihaću osim vojnih koji su smješteni u naselju Pokoj, postoje i kontinentalni terminalni koji egzistiraju na lokalitetu naselja Ribić. Ovi terminali su tokom rata pretrpili teža oštećenja nastala uslijed vojnih djelovanja i granatiranja.
U bivšoj državi pokrivali su područje od Bihaća do Prijedora gdje su se nalazili slijedeći nihovi objekti. Kapacitet skladištenja je bio 21 milion litara što je za tadašnje stanovništvo i potrošnju bilo dovoljno da neometano funkcionište šest mjeseci.
Pred sami početak rata JNA je ispumpala gotovo sve količine uskladištenog goriva, a onda su se mještani pobunili i spriječili potpuno izlijevanje. Ostatak je početkom rata bio upotrijebljen za funkcionisanje tadašnjeg Bihaćkog okruga.
- Terminali su ispravni s tim da je ta tehnoligija zastarjela, posebno tehnologija za mjerenje i ventili. Oni jesu funkcionalni ali upitni su sa aspekta zaštite i protupožarne zaštite. Protok vremena je učinio svoje i ti materijali imaju svoj rok trajanja. Tako da je potrebno uraditi rekonstrukciju - kaže Ibrahim Dizdarević, rukovoditelj podružnice u Bihaću.
Terminali se finansiraju kroz namete na gorivo ali su to vrlo male cifre, koje su dovoljne samo za održavanje postojeće strukture i infrastrukture.
Direktiva Vijeća Evropske unije kaže da svaka zemlja koja pretenduje na članstvo mora imati ukupne zalihe nafte koje odgovaraju količini koja se uveze za 90 dana. Na temelju toga su preporuke da se ide u rekonstrukciju postojeće infrastrukture terminala.
- S obzirom da su broj stanovnika i sama potrošnja značajno porasli, kapciteti postojećih terminala nisu više dovoljni. Direktiva vijeća EU je smjernica šta treba raditi. Problem su spore zakonske procedure koje usporavaju cijeli proces. Mi trenutno isčekujemo da prođe rok žalbe i da se krene u radove ako sve bude završeno. Pretpostavlja se da bi radovi mogli trajati između godinu i godinu i pol dana. Vjerujem da će radovi otpočeti najkasnije u januaru iduće godine - kaže Dizdarević.
Energetika.ba / FENA
Potpisan ugovor o izgradnji vjetroparka “Ljubuša”
