Evropa ima jedinstvenu priliku obnoviti svoje zalihe plina

Pad cijena prirodnog plina krajem februara spada u red redovitih sezonskih oscilacija robe koja podliježe specifičnim zakonitostima tržišta, prenosi Poslovni.hr.

Povod je, naravno, pad za gotovo 30 posto, čime je cijena prirodnog plina u Amsterdamu (TTF hub) spustila se do najnižeg nivoa još od sredine septembra 2021. godine. Tada smo još mogli samo nagađati o prirodi ruskih vojnih manevara i stvarnim namjerama Kremlja, ali se već i zlokobnim zveckanjem oružja, puno prije prekida isporuka plina iz Rusije, cijena (u svega godinu dana) udvostručila.

Nakon agresije na Ukrajinu, okolnosti su se korjenito promijenile. Iako u samo dvije godine nije mogla riješiti problem hronične ovisnosti o plinu iz uvoza, Evropa je napravila ono što je bilo u njenoj moći i okrenula se alternativnim dobavljačima. Doprema morskim putem preuzela je primat (od plinovoda iz Rusije), što je rezultiralo povećanjem kapaciteta terminala za prihvat ukapljenog plina (LNG), na nešto više od 300 milijardi kubičnih metara (ta bi brojka već za dvije godine trebala porasti na čak 400 milijardi).

Uvozni LNG, bitno skuplji od ruske ponude, nalagao je racionalnije korištenje sirovine – u periodu od 2021. do 2023. godine potrošnja je smanjena za čak petinu (spustivši se na najniži nivo u posljednjih deset godina), dijelom zahvaljujući i povoljnim meteorološkim prilikama.

Pritom su se i grozničavo punila skladišta: u skladu sa deklarisanim ciljevima, članice su do početka sezone grijanja (1. novembra) trebale dostići cilj od 90 posto popunjenosti raspoloživih kapaciteta, no skladišta su već tada bila do vrha napunjena.

Stoga ne čudi da je popunjenost evropskih skladišta plina na kraju prošle godine bila oko 86 posto, što je neznatno više od korespondirajuće brojke za 2022. godinu, te daleko iznad 54 posto, razine zabilježene na kraju predratne 2021. godine. Ili još bolje, na izmaku aktuelne sezone grijanja, popunjenost skladišta plina na razini Evropske unije je oko 64 posto, što je drastično više od 38 posto, koliko je iznosila brojka za kraj februara 2021. godine.

Stvar je ipak puno kompleksnija od toga jer je tržište prirodnog plina globalnog karaktera, a kretanje cijena nemoguće je posmatrati kao izolirani fenomen.

Još prošle godine, čak osam (od ukupno 37) europskih LNG terminala poslovalo je sa stopom iskorištenosti kapaciteta nižom od 50 posto, signalizirajući mogućnost značajnijeg pada cijena. Takav razvoj događaja u doglednoj budućnosti možda se još uvijek u aktuelnim okolnostima čini malo vjerovatnim, no izmjena ciklusa koji provociraju dramatične fluktuacije cijena na tržištima roba posve je prirodna pojava.