Njemačka bi mogla uštedjeti 300 milijardi eura učinkovitijom energetskom tranzicijom

Njemačka bi do 2035. mogla uštedjeti više od 300 milijardi eura učinkovitijom provedbom energetske tranzicije, navodi se u studiji Boston Consulting Group i nacionalne udruge za industriju BDI objavljeno u četvrtak.
Očekuje se da će u idućih dvadesetak godina Njemačka potrošiti stotine milijardi eura za prelazak na zelenije izvore energije, u cilju postizanja ugljične neutralnosti, tj. prestanka ispuštanja emisija, do 2045. godine. No, danas se vlada u Berlinu mora nositi i s pritiskom iz industrijskog sektora koji vapi za smanjenjem tvrdoglavo visokih troškova energenata.
Studija koju ne naručio BDI izračunala je koliko bi se moglo uštedjeti na temelju sadašnjih planova, za koje se očekuje da će koštati 1,57 biliona eura u idućih 10 godina, što će biti potrošeno na širenje, održavanje, i upravljanje energetskim sistemom.
Prema toj studiji, ulaganja u obnovljive izvore energije, energetske mreže i vodik koja su trenutno u planu daleko premašuju predviđenu potražnju. Što znači da bi se smanjenjem ambicija u postojećim planovima mogli izbjeći nepotrebni troškovi. Osim toga, postojeći planovi na mnogim mjestima predviđaju skupa rješenja, kao što su primjerice podzemni kablovi za prijenos energije, umjesto nadzemnih dalekovoda.
“Boljom koordinacijom i boljim planiranjem energetska tranzicija mogla bi biti više od 20 posto jeftinija u narednih 10 godina, dok bi se istodobno smanjila stopa štetnih emisije,” rekao je partner iz savjetničke kuće Boston Consulting Group, Jens Burchardt.
Troškovi njemačkog elektroenergetskog sistema povećali su se za oko 70 posto od 2010. godine naovamo, a mogu se očekivati i daljnja povećanja, kažu iz te lobističke udruge. U ovom trenutku cijene prirodnog plina su pet puta više, a cijene električne energije 2,5 puta više od cijena kod glavnih njemačkih međunarodnih konkurenata.
Takve visoke cijene energenata u Njemačkoj rezultat su niza faktora, koji uključuju i skupa ulaganja u obnovljive izvore, ali i pad uvoza plina iz Rusije nakon izbijanja rata u Ukrajini, prenose Financije hr. Kako bi nadomjestila ruski plin Njemačka je pojačala uvoz ukapljenog plina (LNG) iz SAD-a i od drugih dobavljača.
LNG se može isporučiti brodom, prijevozom u specijaliziranim tankerima, no zato i košta nekoliko puta više od plina koji se isporučuje plinovodom.