Prijenosne i distribucijske mreže u EU ne razvijaju se tempom koji nameće REPower EU
Prijenosne i distribucijske mreže u EU ne razvijaju se tempom koji nameće REPower EU. Do 2030. Evropa planira oko 50 do 60 miliona dizalica topline, 65 do 70 miliona električnih vozila i više od 600 GW dodatnih obnovljivih izvora, kako predviđa REPower EU. Otprilike 70% tog kapaciteta bit će direktno povezano s distribucijskim mrežama. Trenutni oskudni kapaciteti rezultiraju dužim čekanjem na priključenje na mrežu, više zagušenih područja i većim troškovima za korisnike mreže. Kako bi to izbjegla, Evropa mora ojačati i proširiti svoju mrežnu infrastrukturu, piše Energetika-net.
Eurelectricovo novo izvješće o mreži Power System of the Future pokazuje kako trenutna reforma dizajna tržišta električne energije može provesti, ali traži poticanje anticipacijskih ulaganja, dugoročnije mrežno planiranje, digitalizaciju, fleksibilnosti i naprednije razmjene podataka.
Predviđena ulaganja trebala bi biti strukturno uključena u reformu dizajna tržišta električne energije kako bi se premostio manjak ulaganja EU-a u elektroenergetsku infrastrukturu od 7 milijardi eura godišnje. Kao što je prikazano u Eurelectricovoj studiji Decarbonisation Speedways, EU trenutno ulaže 23 milijarde eura godišnje u mrežnu infrastrukturu. "To je prenisko", konstatira Eurelectric i naglašava da bi "ulaganja u distribucijske mreže trebala doseći najmanje 38 milijardi eura godišnje do 2030. i do 100 milijardi eura godišnje do 2050., uzimajući u obzir predviđenu dodatnu potražnju za ispunjavanje programa dekarbonizacije EU-a".
Poticanje potrebnih razina ulaganja također zahtijeva ubrzano izdavanje dozvola. Danas dugotrajne dozvole za gradnju mreže često odgađaju implementaciju OIE projekta. Ovaj strukturni vremenski odmak povećava rizik od zagušenja zbog rastućih zahtjeva za povezivanjem i kapacitetom. Kreatori politike moraju se hitno dogovoriti o pojednostavljenom postupku izdavanja dozvola. Uključivanje ažuriranja mreže u projekt generatora pod jedinstvenom dozvolom također može olakšati ovo administrativno opterećenje. Istodobno, tokom razvoja nove infrastrukture, postojeće mreže treba maksimalno optimizirati. To zahtijeva digitalizaciju i fleksibilne ugovore o povezivanju kao način optimizacije korištenja postojećih kapaciteta u prenatrpanim područjima. Dopuštajući brže mrežne veze za dio potrebnog kapaciteta, ovi sporazumi mogu djelomično ublažiti hitnost izgradnje dodatnog kapaciteta.
Uloga regulatora
Budući da ti instrumenti omogućuju učinkovitiju upotrebu postojeće mreže, trebalo bi ih promicati svim korisnicima mreže u jasnom pravnom okviru. Potrošači električne energije mogu dodatno pomoći u upravljanju mrežom i poboljšati cjelokupnu stabilnost sustava prebacivanjem ili smanjivanjem svoje potrošnje na manje zagušene sate kroz sheme odgovora na strani potražnje (demand response) i kroz lokalna tržišta fleksibilnosti. Međutim, oslobađanje veće fleksibilnosti zahtijeva pametniju mrežu.
Regulatori bi trebali poticati ulaganja operatora sustava u digitalizaciju, a osim toga, planiranje unaprijed zahtijeva točne informacije. Poticanje bliže suradnje i transparentne razmjene podataka između operatera sustava i sudionika na tržištu, kao i nacionalnih tijela, najvažnije je za detaljnije razumijevanje traženog vremena povezivanja i potreba za kapacitetom. Robusni mehanizmi za dijeljenje podataka mogu omogućiti operaterima sustava da izvrše točnija predviđanja o novonastalim generacijskim obrascima i zahtjevima za kapacitetom, naglašava Eurelecric.
(Energetika.ba)
